nemo traži ideje za radionicu

U sklopu kolegija "Znanstvena komunikacija" sljedeći tjedan trebao bih sudjelovati na radionici i popularizaciji znanosti. Prekjučer mi je u sandučić došla poruka od profesorice Fuchs sa obavijesti: Poziv na radionicu: Popularizacija znanosti, Split 5. 12. 2009. godine, 10:00 do 12:00 FESB.

Da skratim na tekstu ovdje ću citirati samo dio vezan uz ciljeve radionice, tj. ono što se želi postići:

"Cilj radionice Popularizacija znanosti je osmisliti optimalan način odnosa znanosti i šire javnosti. Kroz eksponiranje i popularizaciju znanosti javnost se senzibilizira za potrebu korištenja znanosti, a akademske ustanove postaju prisiljene mijenjati način rada i pristup učenju. Stvara se kadar koji je sposoban sam misliti i riješavati probleme. Sustavna popularizacija znanosti zahtjeva velika sredstva i puno vremena.

Zadatak radionice je smisliti nekoliko originalnih ideja za ad hoc popularizaciju znanosti ne bismo li time pokrenuli druge strukture da se uključe u projekt. Time bismo “pogurali” sustavnu popularizaciju znanosti i stvorili preduvjete za zajednički rad na popularizaciji znanosti između akademskih odjela, istraživačkih instituta, industrije, osnovne i srednje škole, medija, političara, javnosti itd.

Dugoročni cilj je na svim društvenim razinama stvoriti preduvjete da sutra vaše ili moje dijete može poželjeti, a i postati znanstvenik."

Za radionicu su osim kolega koji slušaju kolegij kao sudionici navedeni:

• Davor Bernardić (Saborski zastupnik, SDP)
• Hrvoje Krešić (Novinar, Novi list)
• Krešimir Macan (PR stručnjak, Manjgura)
• Hrvoje Meštrić (Ravnatelj za znanost, MZOŠ)
• Maja Vađić (Novinarka, HRT)
• Dejan Vinković (Docent, PMF Split)
• Bojan Žagrović (Znanstvenik, MEDILS)

Eh sad, s obzirom da sam se ja za vrijeme studija podosta bavio (i bavim se ;) upravo popularizacijom znanosti, a to je radilo i dosta ljudi koje znam htio bih složiti neku raspravu prije same radionice. Sama radionica traje samo dva sata što je imho prilično kratko vrijeme za sve navedene ciljeve, a i definitivno bih htio čuti mišljenja ljudi s kojima sam surađivao sve ove godine (a i šire ;)

Iz ovog teksta o ciljevima meni se ključnim čini ovaj dio o strukturalnoj promjeni, tj. kako složiti sustav tako da popularizacija znanosti bude bolja/jača/utjecajnija. Dosta je važna ova tvrdnja "Sustavna popularizacija znanosti zahtjeva velika sredstva i puno vremena.", što je dosta točno. Ono što bih ja htio napomenuti je da također treba i voljnih ljudi - npr. popularno-znanstveni seminaru u Ćumezu nisu zahtjevali golema sredstva i vrijeme (trebali su ponošto ;) no definitivno su potrebovali neku osobu koja traži predavače i radi raspored termina. Ljetna tvornica znanosti na kojoj radim i ove godine je novčano dosta zahtjevna, no opet su ključni ljudi koji izvode same radionice. Ako imate entuzijastične ljude ostali troškovi će biti manji.

Da biste imali dovoljno ljudi najvažnije je imati aktivnu atmosferu - npr. ako je situacija na fakultetu takva da je svima pa i vrapcima na grani jasno da se cijeni samo stvari koje radite za nastavu, a ostalo je smetnja, onda mislim da neće postojati uvijeti za sustavno bavljenje popularizacijom znanosti. Studij nije najvažnija stvar za vrijeme studiranja ;) Ovo se dakako ne odnosi samo na studiranje, ali činjenica je da situacija u institucijama koje se bave znanosti nije baš najpogodnija za takve "van nastavne" aktivnosti. Potencijalno rješenje je vrednovanje takvih aktivnosti kao ekvivalent nastavi - npr. uvođenje kolegija "Popularizacija znanosti" unutar kojeg se ljudi uključuju u rad neke već postojeće inicijative ili osmišljaju nešto novo.

Druga stvar koja mi se čini važnom je dijeljenje ideja. Većina nas je dosta zatvorena po pitanju dijeljenja ideja i znanja, ja se u zadnjih pola godine trudim objavljivati barem dio stvari koje radim na ovom blogu. Dijeljenje ideja je dobra prilika za jeftino populariziranje znanosti s obzirom da je danas lako otvoriti vlastiti izvor informacija. Nova riječ za vas: Sharizm (plaćam pivo osobi koja smisli neki fora hrvatski prijevod ;) Dijeliti je dobro i iz drugih razloga - omogućava lakše (i jeftinije!) obrazovanje, te unaprijeđuje znanstvenu djelatnost.

Toliko od mene za sada, a ono što bih molio ljude dobre volje da kažu što misle ;)
Kako bi ste vi popularizirali znanost?
Što je za vas najvažnije za sustavnu promjenu?
Nešto drugo?

P.S. radim kooperacijski eksperiment na novoj alatki zvanoj Google Wave, gdje ću pokušati natjerati par ljudi da slože zajedničko mišljenje u svezi svega ovoga. Ako se želite priključiti, ali nemate pristup Valu (trenutačno se unutra ulazi samo preko pozivnice) javite zato jer imam pozivnice za par ljudi.

nemo uči kako rade novine

Nova akademska godina je već poodavno počela, a na ovom blogu ništa nova. Do sada sam se patio sa vezom na Internet koju sam tek odnedavno dobio u novom stanu, tako da sada napokon nalazim vremena i za blog. A s obzirom da je ovo nova godina, odlučio sam da bi mogao ukinuti pisanje u 3. licu, tako da ne izgleda kao da sam podvojena ličnost (iako ponekad želim da me ima u više komada kad poslovi nagrnu ;)

Prvi post bit će posvećen kolegiju Znanstvena komunikacija, koji slušam u ovom semestru. Kolegij je zamišljen kao upoznavanje sa različitim oblicima komunikacije koje možete koristiti u svojem znanstvenom radu, edukaciji znanosti i sl. Prva sesija desila se 29.10., a držao ju je novinar Novog lista Hrvoje Krešić. Cilj je bio upoznati se sa načinom rada novina i novinara kako bi smo mogli uspješno prosljeđivati neke naše obavijesti, a da pritom one i budu objavljene :) Predavanja su u sebi sadržavala i praktičnu zadaću izrade dopisa za neki realni/imaginarni događaj - ja sam obrađivao meni korisnu obavijest o održavanju Ljetne tvornice znanosti.

Ovdje ću pokušati sažeti svoje bilješke kako bi ova dosta praktična znanja bila dostupna širem krugu ljudi (korisno bi trebalo biti barem mojim ćumezlijama i tvorničarima ;) Dakako cijela stvar je bila popraćena sa mnogo internih "tračeva" unutar novina kojih je bilo previše da bi ih se sjetio :)

Predavanje je bilo podijeljeno u 5 osnovnih dijelova:

1. Novinarstvo iznutra
2. Dopisi
3. Novinarski žanrovi
4. Zadaća (pisanje vlastitog dopisa)
5. Edukacija kroz medije

Novinarstvo iznutra

Za one koji se nisu sreli sa informacijom, novine se kao mjerom za količinu teksta koriste tzv. "karticom teksta" koja je dugačka ~1800 znakova u koje su uračunate i bjeline (razmaci, novi redovi i sl. - engl. whitespace). Kartica teksta je ekvivalentna tome da A4 stranicu napunite sa tekstom fonta 12, ili otprilike 30 redaka.

Novinar u prosjeku dnevno napiše 10 kartica teksta, više je od 8h na radnom mjestu (s tim da je uglavnom u uredu, a malo od tog vremena provodi na terenu) - poanta toga je da se informacije ne provjeravaju često i toga biste trebali biti svjesni (ako već niste ;)

Kada kontaktirate novine ustvari biste trebali direktno kontaktirati novinara. Kao i drugdje u životu kontakti su vrlo važni (dakle dragi ljudi upoznajte što više drugih ljudi ;) Ako npr. šaljete mail sa dopisom na neku generičku adresu novina (tipa uredništvo@novine.com) teško da će tu obavijest itko uočiti, osim ako se ne radi o nečem vrlo važnom/revolucionarnom/yougetthepicture. Dakle ako ikako možete saznajte kontakt informacije novinara koji se bavi tipom obavijesti koju vi pokušavate proslijediti u novine.

Dopisi

S obzirom na količinu teksta koju novinari dnevno moraju generirati najvjerojatnije je da će dopis biti preuzet u cijelosti ili će biti preuzet većim dijelom. Dakle računajte da će netko vaš tekst najvjerojatnije copy-pasteati, a ne da će na bazi vašeg dopisa raditi novi tekst. U tom smislu dopis bi praktički trebalo već u startu koncipirati kao novinski članak, a računajte da bi stvarno pametno bilo da provjerite i pravopis za svaki slučaj ;)

Dopis bi trebao biti sažet (ne više od kartice teksta), na početku trebaju doći najvažnije informacije, a na kraju najmanje važne (velika je vjerojatnost da će se kraj odrezati zbog štednje prostora u novinama). Prvi paragraf bi trebao sadržavati sve najvažnije informacije, s time da po mogućnosti odmah prva rečenica treba početi sa najvažnijom informacijom - "navlakuša" koja bi vas trebala navesti na daljnje čitanje članka. Dodatne detalje se dodaje u drugim paragrafima, a kao što sam prije rekao, najmanje važne informacije dolaze na kraju.

Dopis se u osnovi može sastojati od više dijelova - priopćenje u kojem se nalaze najvažnije informacije o događaju, program događanja (ako se radi o nekom kompleksnijem događaju) i 1-2 fotografije ili slike (ne slati cijeli obiteljski album ;). U priopćenju želite staviti:

1. Tko, što, kada, gdje, zašto (tzv. five w's), prvi paragraf objašnjava sve
2. Osim dodatnih informacija pokušajte dobiti i kratku izjavu neke značajne osobe
3. Prikazati se ozbiljnim
   

Novinarski žanrovi

1. Vijest:

• 1 - 1.5 kartica
• iznošenje informacija, bez komentara
• uvod (lead) najvažniji, na to se dodaje "meso" članka

Komunikacija sa novinarom: šaljete dopis koji se objavljuje kao vijest

2. Tema:

• šira priča
• obično se gradi na nekoj prethodnoj vijesti

Komunikacija sa novinarom: budite OK s novinarom, vjerujte mu, autorizirajte tekst samo ako je to nužno potrebno -> dobro za izgradnju kontakata

3. Reportaža:

• izvještaj uživo o uvijek aktualnim stvarima
• "kraljica" novinarstva

Komunikacija sa novinarom: ponašajte se prirodno ;)

4. Kolumna:

• osobno mišljenje
• vjerojatno nećete doći u poziciju da ju pišete (osim ako si nešto ne skemijate - hint: blog ;)

5. Interview:

• pitanje/odgovor

Komunikacija sa novinarom: važna je priprema (po mogućnosti imati popis tema), ne pričati zakukuljeno (jednostavno izraziti komplicirane stvari).

Važno je napomenuti da bez vijesti nema drugih oblika tekstova, osim ako nismo netko poznat/važan. Ono što mora prethoditi vijesti je dopis, a njega pišemo zbog nečega - ne može se dopis slati tek tako ;) Slijed stvari je dakle sljedeći:
Događaj -> Dopis -> Vijest -> Potencijalno dobijete dodatno praćenje i medijski prostor

4. Moj dopis

Dakle ja sam kao zadatak uzeo izradu dopisa koji bi potencijalno mogao slati kao poziv na sudjelovanje u Ljetnoj tvornici znanosti 2009. Inače konkretno taj posao nisam morao odrađivati zato jer je dopis slala PR agencija koju iznajmljuje MedILS, no ovo mi je nekako bila bliska tema.

Ovako je izgledalo to moje potencijalno priopćenje za javnost: Priopćenje (PDF)

Uz to sam priložio najavu (ovo je također bio i dizajn za plakat koji smo koristili) te sliku koju sam radio za plakat (koja izgleda simpa, pa bi mogla poslužiti kao dobra vizualna "oprema" za vijest).

Inače na prvu verziju priopćenja sam dobio i komentare kako ga poboljšati:

• prva riječ NIKAD ne bi smjela biti prijedlog ili priložna oznaka vremena (u na jučer prekjučer itd.)
• ne ponavljati "održava se"
• preformulirati uvodni paragraf tako da počinje sa LjTZ, a ne sa medils (npr. tradicionalna događaj nešto nešto)
• Ljetna tvornica znanosti, a ne Ljetna Tvornica Znanosti
• web adresa teško prolazi u tiskanom mediju, po mogućnosti na samom kraju teksta
• izbjeći brojke: 3. -> treći, 60ak -> šezdesetak
• preformulirati rečenicu koja bi trebala pokazati da imamo više sudionika
• 3. paragraf bi mogao biti citat!
• mail priopćenja dakako ne smije biti prazan, u osnovi može odmah sadržavati prvi paragraf priopćenja
  

To je to o novinama. Na kraju smo imali malu raspravu kako bi se novine potencijalno mogle koristiti u nastavi (komentiranje članaka), no zaključili smo da je osnovni problem što za to (nažalost) nije predviđena satnica. Uskoro možete očekivati druge stvari vezane uz ovaj kolegij:

• 4.12. radionica sa Krešimirom Macanom
• 5.12. okrugli stol na PMFST o popularizaciji znanosti
• 10.12. posjeta Saboru RH, sa kratkim izlaganjem (vježba lobiranja :) pred nekim saborskim zastupnicima - ja ću sa kolegicom Antonijom Miletić predstavljati još uvijek aktualnu zavrzlamu sa Pravilnikom o ocjenjivanju
  
• 11.12. posjet RTL-u i mala radionica nastupa na TV-u, radimo sa novinarkom Slađanom Lučić

Uvodna slika: Old newspaper http://www.flickr.com/photos/shironekoeuro/ / CC BY-ND 2.0