Bojan Žagrović je jučer zaželio da se u Hrvatskoj nađe jedan Karlo Saganić - osoba koja bi poput Carla Sagana popularizirala znanost na interesantan način, ali bez trivijaliziranja. Saganova knjiga, a kasnije i serija, Cosmos za znanost je zainteresirala mnoge, a prema Bojanovoj izjavi dijelom je odgovorna i za to što se on bavi znanošću. No prije nego što se uputite u potragu za Saganićem morat ću vas obavijestiti da ga ustvari već znamo. Krešimir Macan kaže da se radi o njegovom imenjaku, Krešimiru Mišaku. Sviđalo se to znanstvenicima ili ne :)
Ovo je bio dio radionice o popularizaciji znanosti koja se desila ove subote (5.12.) na FESB-u. Na radionici koja je trajala tri sata se skupilo 40-ak znanstvenika, studenata, profesora i općenito ljudi koji se bave obrazovanjem sa ciljem razrade nekih konkretnih akcija popularizacije znanosti koje bi se mogle pokrenuti. Stvar je bila organizirana kao "okrugli stol" gdje je nekoliko govornika kratko trebalo izložiti određenu problematiku, nakon čega je slijedila rasprava. Od predviđenih sudionika nisu se pojavili Hrvoje Krešić (Novi list) i Hrvoje Meštrić (MZOŠ), no i bez njih bilo je sasvim dovoljno priče (koja je uz to i snimljena) pa krenimo redom...
Prvi je izlagao Dejan Vinković, koji je prisutne pokušao uvjeriti da je u državi Hrvatskoj nešto ozbiljno krenulo po krivu. Dejan je u svojoj prezentaciji pokušao napraviti usporedbu komunikacije znanosti u Hrvatskoj i SAD-u. Općenito nije zadovoljan mistificirajućim pristupom koji imaju mediji u Hrvatskoj, kao primjer je naveden nedavni incident izvještavanja o LHC-u u Dnevniku HTV-a - detalje možete pronaći u članku Svijet se LHC-om ponosi, HTV se s njim sprda. Kad smo već kod državne televizije Dejan je najavio tužbu zbog proklamiranja emisije Na Rubu Znanosti kao dijela znanstveno-obrazovnog programa, što krši niz zakona s obzirom da se dotična emisija unatoč popularnosti uopće ne bavi znanošću.
Nakon Dejana izlagala je Maja Vađić s malo prije prozvanog HTV-a. Maja je pojasnila zašto je situacija na HTV-u po pitanju znanosti prilično tmurna - kvalitetniji projekti teže prolaze, a za znanstveno-obrazovni program se izdvaja malo novaca. Njezina preporuka za situacije poput ove iz Dnevnika su da se napravi službena žalba prema uredništvu, te Hrvatskom novinarskom društvu. Netko barem mora reći da se desilo nešto krivo. Za stvaranje novih kvalitetnijih sadržaja predlaže da se pokrene projekt koji bi objavljivao nezavisno, preko Interneta.
Bojan Žagrović je pričao o nekoliko stvari, najupečatljivije mi je ostalo ovo sa početka posta ;) Srećom pa će moje riblje pamćenje biti kompenzirano sa snimkom cijele rasprave (jednom kad dođe na web ;)
Davor Bernardić, SDP-ov saborski zastupnik, a ujedno i fizičar pokušao je složiti važnost znanosti u jednu širu sliku stvari, no čini mi se da je dobar dio ljudi to shvario kao politiziranje. Jedna dobra opservacija: što se percepcije znanosti tiče znanstvenici ustvari ne znaju što žele, a i od onih koji rade nešto "svaki puca iz svoje rupe". Što je prilično točno, trenutačno postojeće inicijative uglavnom djeluju bez interakcije s ostalima i bez neke "šire vizije", a većina uopće nema neki stav.
Zadnji na redu je bio Krešimir Macan, koji je pokušao sve sažeti i realno posložiti na noge. Problem nam neće rješiti nitko drugi, znanstvenici prvo sami moraju posložiti svoje prioritete. Nije Mišekov problem to što je on popularan ;)
Poanta priče: znanstvenici (i ostali ;) u Hrvatskoj bi se trebali organizirati po pitanju popularizacije znanosti. I trebali bi skužiti što stvarno žele postići. Nakon toga se može krenuti nekamo.
Poslije izlaganja uslijedila su pitanja i komentari publike, dosta toga mi se činilo kao jadanje na postojeće stanje, dakle moglo je biti i konstruktivnije. Ali valjda je to tako svaki put kad se sa nečim kreće. Inače bilo je podosta komentara koji će se lakše doživjeti na snimci, a i ja se ne mogu sjetiti svega ;) Kako za sada stvari stoje skupljeni su kontakti ljudi koji se i dalje žele baviti sa ovim, tako da bi ova rasprava čak i mogla pokrenuti neke konkretnije inicijative, šteta bi bila da se problem identificira i onda ne napravi ništa po tom pitanju. Najavljena je i potencijalna praktična radionica iz javnih nastupa.
Inače ja sam iznjeo konkretne prijedloge koji su izašli iz rasprave na Google Waveu, koji su bili primarno iz perspektive studenata i što bi se moglo učiniti za njihovu motivaciju. Ovdje ću kopirati te komentare, s obzirom da se sadržaj wavea još uvijek ne može objavljivati na neki jednostavniji način, ako hoćete vidjeti originalnu raspravu javite se i uključit ću vas.
Kako bi ste vi popularizirali znanost?
- otvoreni laboratorij - mjesto na koje možete doći bilo kad i raditi na svojem znanstvenom projektu
- putujuča verzija otvorenog laboratorija koji ide po školama kad imaju otvorene dane
- Ljetne škole po županijama
- Regionalna događanja
Što je za vas najvažnije za sustavnu promjenu?
- poticanje predmetnih nastavnika i sveucilisnih profesora za dodatne aktivnosti
- bodovima za reizbor u zvanja
- razlucivanje edukacijskog od znanstvenog kod sveucilisnih profesora
- zajednicka konferencija/seminar profesora, znanstvenika, ucitelja, politicara i predstavnika medija s krajnjim ciljem razvoja nekoliko konkretnih projekata na jednogodisnjoj bazi
- motiviranje studenata za aktivaciju unutar popularizacije
- Kroz sustav ECTS bodova
- Volontersku kraticu
- obaveznim/izbornim kolegijima
- stipendijama za ljetne skole i festivale znanosti
- radionicama i sl
Postovi
