tag:blogger.com,1999:blog-31797480349376663562024-03-20T08:55:42.457+01:00nemo učia možda i vi naučite nešto novog ;-)nemohttp://www.blogger.com/profile/03551542405516294214noreply@blogger.comBlogger29125tag:blogger.com,1999:blog-3179748034937666356.post-59451469850777170002010-02-28T17:27:00.001+01:002010-02-28T17:44:50.645+01:00nemo uči o tome kako fiziku podučavati neistinama<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://www.liderpress.hr/Uploads/1/8/34730/34731/35466/34633/INTERVJU-PAAR_470.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="169" src="http://www.liderpress.hr/Uploads/1/8/34730/34731/35466/34633/INTERVJU-PAAR_470.jpg" width="320" /></a></div><div style="text-align: justify;"><i>Svaka popularizacija znanosti je ujedno i vulgarizacija</i> - ovo ste mogli čuti ovog petka (25.2.2010.), na web sučeljavanju <b>"Prijeti li nam zaista ledeno doba?"</b> između Vladimira Paara i Dejana Vinkovića. Snimku dotičnog predavanja, kao i nekakav pregled sučeljavanja možete naći na <a href="http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/57313/Velika-debata-Paar-Vinkovic-Znanost-i-postenje.html"><b>t portalu</b></a>. Uvodnu rečenicu iz ovog posta izrekao je akademik Paar, vjerojatno medijski najeksponiraniji hrvatski znanstvenik, sveučilišni nastavnik te autor niza školskih udžbenika i osoba koja je radila na izradi Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda. Dakle osoba koja se podosta bavi edukacijom i popularizacijom znanosti, te ujedno diktira obrazovnu obrazovnu politiku i predaje budućim nastavnicima fizike na PMF-u u Zagrebu.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">S obzirom da se i ja bavim popularizacijom i edukacijom znanosti, ova izjava, a i niz drugih koje je akademik Paar izrekao u sučeljavanju, me osobito zabrinjava. U ovom članku neću se baviti analizom toga predstoji li nam ledeno doba, već ću sa stanovišta istraživanja u učenju fizike (engl. physics education research) pokušati objasniti što ne valja sa obrazovnim principima koje Paar iznosi.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Osnovno pitanje kojeg su se u sučeljavanju indirektno dotakli je: <b>Možemo li podučavati fiziku, a bez da pritom iznosimo netočne informacije?</b></div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Stvar je išla otprilike ovako: akademik Paar je u više navrata objašnjavao model mijenjanja temperature na Zemlji kroz mijenjanje udaljenosti Zemlje od Sunca. Pritom se koristio analogijom sa peći - ako smo bliže peći onda nam je toplije, a ako smo dalje onda nam je hladnije. Isto tako ako je Zemlja bliže Suncu onda primamo više energije i obratno, ako smo dalje od Sunca onda primamo manje. Problem sa tim modelom je što je netočan, iako nam je intuitivno jasniji - Vinković je u raspravi pokušao iznijeti točan model, gdje udaljenost Zemlje od Sunca igra relativno malu ulogu u mijenjanju temperature na Zemlji. Npr. godišnja doba su posljedica nagnutosti Zemljine osi, a ne toga što smo recimo zimi dalje od Sunca.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Paar na to objašnjava da je on dobro upoznat sa tim principima, ali da koristi analogiju sa peći zato jer je tako stvari lakše objasniti. Sve se to temelji na principu <b>zornosti - </b>fizikalne pojave moramo zorno prikazati kako bi ih netko koga poučavamo razumio. Također stvari moramo <b>pojašnjavati jednostavno</b>, a ne odmah uvoditi fizičarski rječnik i matematički formalizam (što je izrazio kroz jednu "anegdoticu" o pojašnjvanju služavki). Pritom moram navesti da Dejan u svojem objašnjenju nije koristio neki preteški rječnik ni matematički formalizam, ali je pokušao biti točan.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">U raspravi više puta je navodio kako nije očekivao raspravu "na znanstvenoj razini", kako i u nastavi često moramo iznositi netočne ili nepotpuno informacije (pokazao na primjeru spina čestice), a kasnije je došao i do one izjave o tome kako je za popularizaciju znanosti potrebna <b>vulgarizacija</b> (ružnija riječ za pojednostavljivanje) znanstvenih činjenica.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Slika koja se gradi iz ovakve argumentacije je fizika sa dvije strane:</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><ol><li style="text-align: justify;"><b>Prava (čru :) fizika</b> - zadnja verzija fizikalnih modela, najtočniji koji su nam trenutno poznati</li>
<li style="text-align: justify;"><b>Fizika vulgaris</b> - neka okljaštrena verzija prave fizike, sadrži dosta netočnosti</li>
</ol><div><div style="text-align: justify;">Prvu verziju vam ustvari ne možemo pojašnjavati, zato jer ju nećete shvatiti, prekomplicirana je i zahtjeva poznavanje složenog matematičkog alata. Zato vam predstavljamo fiziku vulgaris, već prožvakane ideje za vaš slabi mozak. Vi se nemojte brinuti što to ustvari nije točno, pa tome znanstvenici ionako služe, da razmišljaju umjesto vas. Inače jednom sam stvarno i dobio ovakvu rečenicu "u glavu", na radionici za osnovnoškolce koja se održavala prije dvije godine. Radili smo <a href="http://sites.google.com/site/summersciencefactory/arhiva/2008/proizvodnja-struje-za-pocetnike">mini hidroelektranu</a>, no nakon par sati mozganja jedan od mladića mi je rekao "Ali zašto moramo razmišljati, pa tome znanstvenici služe". Hvala hrvatskom obrazovnom sustavu na ovome, dobro ih trenirate :-S</div></div><div><div style="text-align: justify;"><br />
</div></div><div><div style="text-align: justify;">Ova slika dakako nije u potpunosti točna. Istina je da se za obrazovanje u fizici često koriste stariji fizikalni modeli, za koje se kasnije pokazalo da nisu u potpunosti točni, naslijedile su ih neke modernije teorije. Primjer takvih modela su Newtonova teorija gravitacije (Einsteinova opća teorija relativnosti se pokazala točnijom) ili model širenja struje u vodiču kao elektrona koji se gibaju kao kuglice (elektroni su ispali puno kompliciraniji kao i sve ostalo vezano uz kvantnu fiziku). Zapravo praktički sve što se uči danas u školi je pomalo zastarjelo, dakle dijelom netočno.</div></div><div><div style="text-align: justify;"><br />
</div></div><div><div style="text-align: justify;">No stvar sa tim modelima je što su netočni samo za određene pojave, Newtonova gravitacija nas sasvim dobro služi u većini slučajeva. I u nastavi se obično vrlo često navode određene pretpostavke pod kojima radimo, te su ti modeli potpuno ispravni pod tim pretpostavkama. Općenito u fizici radimo sa <a href="http://brucosijada.cumez.org/bruc07/stranice/pilic.php">sfernim pilićima u vakuumu</a> (stvarima koje djeluju jako nerealno :), tj. gradimo modele koji samo opisuju svijet, no oni nisu potpuno istovjetni sa tim svijetom koji opisujemo, samo ga dobro oponašaju.</div></div><div><div style="text-align: justify;"><br />
</div></div><div><div style="text-align: justify;">Primjer Sunca i Zemlje kao čovjeka koji je bliže ili dalje od peći nije takav model. Radi se o apsolutno netočnom modelu koji predstavlja jako lošu asocijaciju za pojavu koju bi trebao pojasniti zato što se direktno veže na jednu predkoncepciju ili miskoncepciju koju mnogi ljudi imaju (što su miskoncepcije ću pojasniti malo kasnije). Iz tog razloga za ovaj model se ne može koristiti argument "ali ionako vam govorimo netočne stvari".</div></div><div><div style="text-align: justify;"><br />
</div></div><div><div style="text-align: justify;">Druga i možda važnija stvar - fiziku ne čine samo modeli. Kao i bilo koju drugu znanost čine ju i metode kojima se dolazi do tih modela, tj. način razmišljanja. A razvijanje stava "neka znanstvenici misle za nas" je vrlo nefizikalan način razmišljanja. Akademik Paar misli da laganim zornim prikazima čini ljudima uslugu, te da ih vodi na daljnje samostalno proučavanje - to je dijelom točno zato jer pojednostavljivanje do određene mjere pomaže, ali ne pojednostavljivanje do netočnosti. Ako samostalno istražujete sa pogrešnim pretpostavkama to će vam samo odmoći. Uz to, prejednostavni modeli mogu vas tjerati na konformizam, a ne na daljnje istraživanje (u ovom slučaju osoba bi mogla pomisliti da je Zemlja vrlo jednostavan sustav, dok je ustvari vrlo složen). Također promoviranje stava "ok je govoriti neistinu" od strane poznatog znanstvenika samo može negativno utjecati na korištenje kritičkog razmišljanja, što je vrlo loše za društvo.</div></div><div><div style="text-align: justify;"><br />
</div></div><div><div style="text-align: justify;">I sad što nam je alternativa, ako ne "vulgariziramo"? Natovariti sve ljude sa kompliciranom matematikom prije nego što im damo da primirišu fizici? Ne nužno. Pojednostavimo stvari, ali na pametniji način i podučavajmo na drugačiji način.</div></div><div><div style="text-align: justify;"><br />
</div></div><div><div style="text-align: justify;">Svaki fizikalni model ima neke svoje osnovne koncepte koji obično možete predstaviti na jednostaviji način, a da pri tome objasnite osnove funkcioniranja bez da stvorite krivu sliku. Npr. u ovom slučaju sa Zemljom i Suncem mogla se odabrati neka bolja asocijacija od peći - npr. mislim da je većini ljudi intuitivno jasno da se intenzitet sunčevog zračenja mijenja kroz dan, što je posljedica rotacije Zemlje oko svoje osi ,što se direktno može povezati sa nagibom pod kojim svjetlost dolazi na Zemlju.</div></div><div><div style="text-align: justify;"><br />
</div></div><div><div style="text-align: justify;">S druge strane mislim da su istraživanja u učenju fizike pokazala da zornost nije osnovna i najvažnija stvar. Povezivanje na neka vaša prošla iskustva (kako bi mogao opisati zornost) može biti loša stvar, ako su ta vaša prošla iskustva pogrešna i ako ih se kroz obrazovanje pogrešno tretira. To su <i>miskoncepcije</i> - neke stvari koje intuitivno znamo i koje smo naučili kroz interakciju sa svijetom, no koje u stvari nisu potpuno dobar opis fizikalnih pojava, te su u koliziji sa fizikalnim zakonima. Dobar primjer miskoncepcije je upravo vjerovanje da je temperatura na Zemlji povezana sa promjenom udaljenosti Zemlje od Sunca. U našem normalnom životu iz raznih drugih primjera smo naučili "bliže je jače", te taj koncept primjenjujemo na nešto što ne možemo direktno iskusiti. Što se u ovom primjeru pokazalo lošim (no za neki drugi primjer bi moglo biti dobro), zato jer promjena temperature na Zemlji ne ovisi primarno o promjeni udaljenosti Zemlje od Sunca, već o nagibu Zemljine osi rotacije.</div></div><div><div style="text-align: justify;"><br />
</div></div><div><div style="text-align: justify;">Miskoncepcije su se pokazale kao jedna od ključnih stvari oko učenja fizike, te je o njima dosta istraživano. Danas poprilično znamo o miskoncepcijama koje se pojavljuju, postoje i određena istraživanja o tome kako ih mijenjati, tj. kako postaviti učenje fizike tako da osoba svoje koncepte pretvori iz miskoncepcija u nešto što je točniji fizikalni model. Zorna i jasna izlaganja tu uglavnom ne pomažu zato jer se ustvari radi o procesu gdje učitelj obavlja većinu razmišljanja (kako jasno izložiti stvar učenicima), a ne učenik. To bi bilo otprilike kao da očekujete da ćete postati izvrsni nogometaš time što ste se odgledali jako mnogo utakmica, a bez da ga i sami pokušate igrati. Tako da većina novijih metoda počiva na načinu poučavanja gdje učitelj igra manje direktnu ulogu pomagača, a učenici više rade sami. Isti koncept se može koristiti i u popularizaciji znanosti.</div></div><div><div style="text-align: justify;"><br />
</div></div><div><div style="text-align: justify;">Ako vas kojim slučajem više interesiraju istraživanja u učenju fizike možete pogledati jedan moj <a href="https://docs.google.com/Doc?docid=0AS4TqWexwVItZGQ4NTk2ZG1fNzJjcmJxa3hocQ&hl=en">seminarski rad</a> koji može poslužiti kao uvod u temu.</div></div><div><div style="text-align: justify;"><br />
</div></div><div><div style="text-align: justify;"><i>Inače ovaj tekst nalazi se i na </i><a href="http://www.cumez.org/"><b><i>www.cumez.org</i></b></a><i>, stranicama Kluba studenata PMF-a Ćumez, gdje ponekad pišem kolumnu Drvlje&Kamenje - kritičke osvrte na razne stvari. Do sada bilo:</i></div></div><div><div style="text-align: justify;"><a href="http://www.cumez.org/index.php?option=com_content&task=view&id=557&Itemid=1"><b><i>Znanost @ Radio SC</i></b></a></div></div><div><div style="text-align: justify;"><a href="http://www.cumez.org/index.php?option=com_content&task=view&id=629&Itemid=76"><b><i>Studentski prosvjedi</i></b></a></div></div><div><div style="text-align: justify;"><a href="http://www.cumez.org/index.php?option=com_content&task=view&id=660&Itemid=1"><b><i>Studiranje nije samo studiranje :)</i></b></a></div></div><div><div style="text-align: justify;"><a href="http://www.cumez.org/index.php?option=com_content&task=view&id=642&Itemid=76"><b><i>Brucošijada PMF-a 2008</i></b></a></div></div><div><div style="text-align: justify;"><a href="http://www.cumez.org/index.php?option=com_content&task=view&id=714&Itemid=76"><b><i>Vlada trenira strogoću</i></b></a></div></div>nemohttp://www.blogger.com/profile/03551542405516294214noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3179748034937666356.post-86187688927472256192010-02-11T22:52:00.002+01:002010-02-11T22:56:31.919+01:00nemo uči o tome kako znanost dolazi na eter<div class="separator" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="320" src="http://profile.ak.fbcdn.net/object3/1758/0/n82206828970_6115.jpg" width="154" /></div><div style="text-align: justify;">U nekim prošlim vremenima ljudi su mislili da se svjetlosni valovi šire kroz medij zvan <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Luminiferous_aether">eter</a>. Kako je svjetlost ustvari elektro-magnetski val, tako se i za radio valove koji su također elektro-magnetske prirode moglo reći da se šire eterom, pa pretpostavljam da je tako nastao i izraz <i>"na eteru"</i>. U međuvremenu se pokazalo da eter ne postoji, ali izraz <i>"na eteru"</i> koristi se i danas. E sad kakva se to znanost onda širi na eteru kako je rečeno u naslovu?</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Danas vam predstavljam rezultat neobičnog interviewa koji sam vodio sa dvojcom svojih dobrih prijatelja, <b>Bojanom Markičevićem</b> i <b>Jakovom Ivkovićem</b>, o radijskoj emisiji koju vode na <b><a href="http://www.sczg.hr/radiosc">Radiu SC</a></b>. Emisija se zove <a href="http://www.sczg.hr/radiosc/index.php/category/kult_imperij/emisije/znanost-na-eteru/"><b>"Znanost na eteru"</b></a> ili <b>"Znanost na <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Dimethyl_ether">CH<sub>3</sub>OCH<sub>3</sub></a>"</b>, a bavi se širenjem znanstvenih ideja među općim pukom. Interview je neobičan zato jer je dijelom vođen preko google wavea, a dijelom uživo, a dodat ću i nekih općih informacija koje se u razgovoru nisu pojavile. Inače o ovoj emisiji sam pisao u vrijeme samog nastanka, u sklopu kolumne <b><a href="http://www.cumez.org/index.php?option=com_content&task=view&id=557&Itemid=1">Drvlje&Kamenje</a></b> na Ćumez.orgu, tako da možete malo uspoređivati stanje tada i sada. Hint: momci su se popravili ;)</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;"><b>nemo: Za početak, recite nešto malo o sebi...</b></div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;"><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://photos-d.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc1/hs118.snc1/4732_82366593970_82206828970_1744136_803909_n.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="150" src="http://photos-d.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc1/hs118.snc1/4732_82366593970_82206828970_1744136_803909_n.jpg" width="200" /></a></div><b>Bojan:</b> Mali čovjek velike glave ...</div><div style="text-align: justify;">a gle...volim sve što vole mladi...nova znanstvena otkrića, znanstvene članke i znanost općenito...volim pričati o njoj, maštati o njoj...razmišljati o njoj...i super mi je što ništa ne znam...u svakom razgovoru s vama otkrivam kako sam tuka neobrazovana... i to mi je cool.</div><div style="text-align: justify;">volim muziku...nekad sam skupljao kazete, sada skupljam mp3 ce za koje se trudim da ih preslušam prije nego ih arhiviram na CD. Volim nositi diskman...zato jer jedino tako mogu svoju arhiviranu glazbu slušati...volim plesati...ne na glazbu koju slušam, nego neku ...malo drugačiju, zapravo totalno drugačiju...</div><div style="text-align: justify;"><i>(nemo: bojan je osim ovog poznat po tome što je osnovao <a href="http://www.cumez.org/index.php?option=com_content&task=view&id=6&Itemid=23">Ćumez</a>, što završava studij geofizike i predaje fiziku u OŠ Matije Gupca u Zagrebu)</i></div><div style="text-align: justify;"><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://photos-b.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc1/hs118.snc1/4732_82366588970_82206828970_1744135_4236573_n.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="150" src="http://photos-b.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc1/hs118.snc1/4732_82366588970_82206828970_1744135_4236573_n.jpg" width="200" /></a></div><b>Jakov:</b> Radni čovjek, donedavno študenat. Marljiv dok ga netko dobro tjera da radi, ili ako su pare u pitanju, a ponekad i sam nešto dobro napravi, ali kad ga baš zaigra njegova vlastita mašta ili interes. Jednako kao Boki, voli pratiti razvoj znanosti i tehnologije, a pogotovo istraživati one stvari koje se u svakodnevnici uzimaju zdravo za gotovo, a plod su povijesnog razvoja znanosti i tehnologije. Čitaj: "Mlad, zgodan, ambiciozan, sve zna, ima arijevske gene i laže u prvih 8 riječi svoje rečenice". Slobodno vrijeme trenutno iskorištava u treningu sporta u kojem uživa, a ponekad napravi i poneku radio emisiju ili drugi komadić intelektualnog vlasništva kojeg želi podijeliti s širom javnosti. Voli muziku, koncerte, druženje, pijančenje, isto kao i drugi zdravi primjerci ljudske vrste.</div><div style="text-align: justify;"><i>(nemo: studij o kojem priča je onaj kemije, a rad je na plivi, što nije trenutačno ime za R&D lab u kojem jest no tko će to pamtit. ah i geni su prije kameni nego arijevski ;)</i></div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;"><b>nemo: Kako ste nadošli na ideju toga da radite tu emisiju?</b></div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;"><b>Bojan:</b> ja se stvarno ne sjećam sada kako je došlo do toga. Znam da sam u to doba učio u SCu redovito, i viđao ekipu na radiu, i nemam pojma niti kako sam došao do određene ekipe i zapravo im predlozio da radimo emisiju o popularizaciji znanosti. S druge strane, Netko s faxa, čije ime asistenta s kojim imam dubok i profinjen odnos, necemo spominjati...khm... je isto tako rekao nekome na radiu da bi nas bilo dobro kontaktirati... Manjanu <span style="font-size: x-small;"><i>(nemo: također znan i kao Jakov)</i></span>, sam pitao...hmph...il je on mene pitao...</div><div style="text-align: justify;"><span __wave_annotations="" __wave_xml="ja
se stvarno ne sjecam sada kako je doslo do toga. Znam da sam u to doba
ucio u SCu redovito, i vidjao ekipu na radiu, i nemam pojma niti kako
sam dosao do odredjene ekipe i zapravo im predlozio da radimo emisiju o
popularizaciji znanosti. S druge strane, Netko s faxa, cije ime
asistenta s kojim imam dubok i profinjen odnos, necemo
spominjati...khm...snob :) je isto tako rekao nekome na radiu da bi nas
bilo dobro kontaktirati... Manjanu, sam pitao...hmph...il je on mene
pitao.." class="__wave_paste"><b>Jakov:</b> </span>Boki <span style="font-size: x-small;"><i>(nemo: također znan i kao Bojan)</i></span> je došo na ideju, meni se svidjela, ja je podržo i krenusmo. Privuklo me više stvari: kreativno druženje s Bokijem, ubijanje treme i mogućnost treniranja za bolju izvedbu javnog nastupa (poput sudjelovanja u radio emisiji koja ide uživo) i, što je najvažnije, trkeljanje, zafrkancija i ozbiljan trud u istraživanju popularnih znanstvenih tema i pokušaju da ih se na što zanimljiviji i probavljiviji način prikaže običnom, prosječnom puku.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;"><span style="font-weight: bold;">nemo: Kako radi Radio SC?</span></div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;"><b>Bojan:</b> Radio SC je radio u nastanku. I kao takav nastaje. Što je super. Mi smo uletili negdje na samom početku i rastemo zajedno s njim. Nekako mi se čini da je čitava stvar pokrenuta od nekoliko entuzijasta, najosnovnija oprema je skupljena i neki prostor je, vjerujem privremeno, preuređen u radijsku prostoriju. Ili kako god da se to već zove...studio...</div><div style="text-align: justify;">Onako...treba i ima puuno mjesta za napredovanje i poboljšanje... od početka je priča prodavana nama kako će radio uskoro zatraziti FM koncesiju. Ali, mislim da je to jedan dobar predizborni lobijski trik. Organizacijski to stvarno dobro funkcionira. Samo nekoliko puta se desilo kako smo trebali doći i održati emisiju, pa nije bilo ključa od studija i da smo zbog toga kasnili. u zadnje vrijeme, stvari su se popravile. </div><div style="text-align: justify;"><b>Jakov:</b> "Pa preko radiovalova" reko bi čovjek. Ali očito da nije to samo tako :) Eto, reče već Bojan neke osnovne stvari. Radio SC pokazuje neki vid napretka u nekom sporijem tempu. Imali smo prilike vidjeti neke zahvate viših odgovornih lica u dizanju ozbiljnosti organizacije (Silvija, Adriana, tehničari, web, nove emisije, poboljšanje kvalitete emisija). Što je više dobrih emisija i entuzijazma, kreativnosti i dovoljnog nivoa ozbiljnosti u ljudima koji rade emisije, organizacijske poslove i tehničke poslove, to je dojam koji se stječe prema vani sve bolji i sve privlačniji prije svega publici,pa ljudima koji rade nove emisije i na kraju svima nama koji smo već tamo i koji nastojimo poboljšati emisije do nekog sve boljeg i kvalitetnijeg nivoa. Mislim da će se jednog dana, već kroz koju godinu, Radio SC osloboditi iz utp kablova, switcheva, routera i servera, negdje prema radiovalnim horizontima, na kojem će putu donositi ubrojne nevine radioprijemnike tople zvukove "Znanosti na eteru" i drugih dobrih emisija i muzike u uši sveopće radiopublike :nedovoljanjebilokakavsmajlićdasedočaravlastitaimpresijanaovajproser:</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;"><a href="http://www.sczg.hr/radiosc/" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://www.sczg.hr/gallery/kat/265/radio%20sc.jpg" /></a><b>nemo: </b>inače za one koji možda nisu pohvatali Radio SC funkcionira u sklopu Studentskog Centra u Zagrebu i to zasad samo kao internetski radio, te ga se ponekad čuje sa zvučnika dok čekate za red u menzi u savskoj ;) No kao što oni kažu to je FM radio samo zapeo u statusu web radija, da ih citiram u njihovom nastojanju traženja frekvencije:</div><div style="text-align: justify;"><i><b><i>"<a href="http://www.sczg.hr/radiosc/">Radio SC</a></i></b> je neprofitni, eksperimentalni, studentski community web radio koji je početkom 2009. stupio u javnu, političku akciju podizanja zahtjeva za dodjelom frekvencije, odnosno traženja promjene zakona o audio-vizualnim medijima koji u ovom trenutku, suprotno preporuci Europske unije i legislativi država članica EU nema treći, medijski sektor čije nužno otvaranje bi omogućilo neprofitnim, community i free radijskim postajama uspostavljanje održivog razvoja i FM statusa koji su ključni za dobrobit i podizanje kvalitete civilnog društva."</i></div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Njihov <a href="http://www.sczg.hr/radiosc/index.php/category/kult_imperij/emisije/">kulturni imperij</a> broji popriličan broj emisija, a u zadnje vrijeme dostupan je poveći broj emisija za skidanje u arhivi<i>.</i> Uz znanost na eteru postoji još jedna emisija znanstvene tematike, specifično astronomije, a zove se Zvjezdoznanci. A otvoreni su i za nove emisije tako da javite se ako ste gladni publike ;) Inače program radija nije uopće loš, zadnjih tjedana ih slušam po par sati dnevno i nađe se svačega. U svakom slučaju neobičan radio kakvog nema na standardnim frekvencijama + nema reklama!</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;"><b>nemo: </b><span style="font-weight: bold;">Kako vi radite svoju emisiju, koji je proces od početne ideje do konačne emisije</span><span class="DTB CTB" contenteditable="false" style="white-space: normal;">?</span></div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;"><b>Bojan:</b> he he he... stihijski... Manjana, hocemo ozbiljno ili iskreno??</div><div style="text-align: justify;"><b>nemo:</b> publika će procjenit ko je više lagao :)</div><div style="text-align: justify;"><b>Jakov:</b> Priprema za emisiju još uvijek nije ono što bi htjeli da bude. Bilo je idealnih tjedana kad smo u tjednu prije sjetili što se radi i čak i najavili što se radi.</div><div style="text-align: justify;"><b>nemo:</b> Najave dođu kada?</div><div style="text-align: justify;"><b>Jakov: </b>S najavama smo počeli prije kojih 6 emisija i obično dođu na sam dan kad i emisija.</div><div style="text-align: justify;"><b>nemo:</b> nazad na razradu... </div><div style="text-align: justify;"><b>Bojan: </b>Proces pripremanja emisije je izuzetno kompliciran i vremenski zahtjevan. Određene teme se zadaju, i u sklopu vrlo produktivnog i argumentiranog razgovora na nekoj kavi, nakon iznošenja prvih istraživanja u vezi teme i slicno odredjene teme bivaju odbacene i/ili prihvacene.Nakon toga nastupa trenutak intenzivnog istrazivanja i detaljnog upoznavanja s temom. Pisanja zabiljeski, surfanja po netu, znanstvenim publikacijama. Taj proces traje i po nekoliko tjedana...dobro, ne doduše kontinuiranog rada... i nakon dovoljno skupljenog materijala, svatko od nas napiše prvi prijedlog teksta za emisiju, te se taj prijedlog šalje drugom uredniku. Nakon toga oba urednika u svoju prvu verziju nadodaju dijelove verzije drugog urednika...i dobijamo dvije verzije drugog teksta. Na sljedećem sastanku (koji je isti radni sastanak na kojem se teme odbacuju ili prihvaćaju) okvirno izaberemo najvažnije dijelove teksta, i dobivamo draft treće verzije teksta. </div><div style="text-align: justify;">Nakon toga se izvlace slamke, i onaj koji izvuče najdužu, placa cugu, a onaj koji izvuce najkraću, taj tekst uređuje u nešto konkretno...tj. samo iz drafta pravi četvrtu verziju, koja se nakon toga šalje ovom drugom uredniku na korekturu, lomljenje teksta, lekturu i osmišljavanje humorističnih upadica...</div><div style="text-align: justify;">Taj tekst, je više manje tekst koji nas vodi kroz emisiju i koji slobodnije interpretiramo u samoj emisiji.</div><div style="text-align: justify;"></div><div style="text-align: justify;"><b>Jakov:</b> Idealno bi bilo da se spremimo tjedan dana prije, da skupimo materijala iz više izvora, dogovorimo se koje materijale izdvajamo van i od toga sastavimo neku pričicu. To složimo u neki komad teksta i onda je poželjno da unutra vudu zastupljeni dijelovi materije koju obrađujemo, za koju Bojan i ja imamo solidno znanje i o kojem možemo naklapat po nekoliko minuta u toku emisije bez gledanja u tekst. Ovi materijali bi trebali biti tekstovi, audio i video zapisi (podcasti, jubito). Npr. u emisiji kad smo radili zvuk puštali smo audio klipove glasanja kitova i dupina. Uz to još tražimo popularne novosti iz svijeta znanosti i tehnologije koje su zanimljive javnosti.</div><div style="text-align: justify;"><b>nemo:</b> Jeste li lijeni?<br />
<b>Jakov:</b> Jesmo :) Uspjeli smo na željeni način organizirat emisiju u možda 5-10% slučajeva, u optimističnoj procjeni.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;"><b>nemo: Kako ste zadovoljni sa emisijom, što bi mijenjali, što smjerate u budućnosti?</b> </div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;"><b>Bojan:</b> Zadovoljni smo...više manje...sad smo zadovoljniji jer velik broj zadnjih emisija nismo uopće nakon emisije preslušali, pa ni ne znamo što nije bilo loše... zapravo, sve je bilo supar...i totalno smo zakon.</div><div style="text-align: justify;">Na početku, dok smo jos bili mladi (što ne znači da više nismo) i nadobudni i zgodni (što ne znači da više nismo) smo redovito po nekoliko puta preslušavali sve naše emisije, analizirali, editirali...komentirali greške i razmišljali što možemo popraviti...no sada smo totalno cool i samouvjereni pa se uopće ne slušamo više...</div><div style="text-align: justify;">Budućnost:</div><div style="text-align: justify;">Ima tu dosta ideja...</div><div style="text-align: justify;">kao recimo...</div><div style="text-align: justify;">interaktivni radijski prijenos eksperimenta iz prostorija SCa...</div><div style="text-align: justify;"><b>Jakov:</b> Što dalje? Ostvarivanje zanimljivog i zabavnijeg tona za publiku koja nije znanstveno potkovana (studenti, jeca, kumice sa placa i sl.). Za to treba uozbiljiti pripremu, da bude bar tjedan dana prije emisije. A druge ideje su umjereno mjenjati koncept emisije, kako bi bolje ubili monotoniju. Npr. svaki put imati sekciju Što se u znanosti desilo na današnji dan. I barem u svaku drugu emisiju dovest gosta koji je kompetentniji u temi od nas.</div><div style="text-align: justify;"><b><br />
</b></div><div style="text-align: justify;"><b>nemo: S obzirom da je Radio SC primarno internet radio, kako vam se sviđaju stranice radio SC-a</b><b>?</b></div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;"><b>Bojan: </b>Ah...stranice ko stranice...dobre su, ali mislimo da bi mogle biti i bolje. Mi planiramo u sklopu znanosti na eteru produbiti naše djelovanje u popularizaciji znanosti sa kulturom SCa. Pa je tako bilo priče da će znanost dobiti poseban dio na web stranicama SCa gdje ćemo mi imati dovoljno slobode da na nama svojstven način osmislimo i vizualni identitet.<br />
<br />
<br />
<div style="text-align: justify;">To je kraj priče, što još reći ... slušajte ih svake druge srijede u 17h na <b><a href="http://www.sczg.hr:8000/stream.m3u">http://www.sczg.hr:8000/stream.m3u</a></b> (i slušajte Radio SC općenito), zadnja emisija je bila ove srijede o stalno aktualnoj temi globalnog zatopljenja. Skinite stare emisije iz <b><a href="http://www.sczg.hr/radiosc/index.php/category/kult_imperij/emisije/znanost-na-eteru/">arhive</a></b> (još nisu sve tamo) i posjetite ih na <b><a href="http://www.facebook.com/pages/Zagreb-Croatia/Znanost-na-eteru/82206828970">liceknjizi</a></b> (tamo ćete najprije vidit najavu ako ćete ju vidit ;)</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Što se mene tiče ovo je zadnji u nizu članaka vezanih uz medije i njihovo funkcioniranje, ostaje možda još jedan zadnji u kojem bi stvari rekapitulirao, otom potom.</div></div>nemohttp://www.blogger.com/profile/03551542405516294214noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3179748034937666356.post-79233683586463002792010-01-19T15:03:00.001+01:002010-01-19T15:06:12.909+01:00nemo uči o fizikalnim eksperimentima upravljanim preko weba<div style="text-align: justify;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi1kUQUYXMePTJaWJcca4n2JPmEM8C2TLOL_Fl7rFSXfA3DiUIhhXnDqDfvMOeGO89y3luZH0gXfhQLV_m8tZRpUVh0rOKMJq3LnoiZCuIn2s607g8QMYDH6Z6KPEjxywJHBp-GUDVIxEo/s1600-h/experiment.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi1kUQUYXMePTJaWJcca4n2JPmEM8C2TLOL_Fl7rFSXfA3DiUIhhXnDqDfvMOeGO89y3luZH0gXfhQLV_m8tZRpUVh0rOKMJq3LnoiZCuIn2s607g8QMYDH6Z6KPEjxywJHBp-GUDVIxEo/s200/experiment.jpg" /></a>U ovom semestru imam držim dva seminara iz metodike nastave fizike, a prvi je vezan uz pokuse upravljane na daljinu. Obično se eksperimentiranje izvodi uživo ako se uopće izvodi, tako da je ovo ponešto drugačiji pristup - danas je moguće pristupiti određenim eksperimentalnim postavima iz udobnosti vašeg doma :) To ima svoje prednosti i mane, a u osnovi takvi eksperimenti su najkorisniji u okruženjima kada se cijela nastava izvodi na daljinu.<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Za detalje možete pogledati <b><a href="https://docs.google.com/Doc?docid=0AS4TqWexwVItZGQ4NTk2ZG1fMzA3ZGgycDI5Z3A&hl=en">tekst seminara</a></b>, a ideje su ukratko izložene i u ovoj prezentaciji ispod. Možete saznati kako točno pokusi na daljinu rade, kako se nose sa drugim oblicima eksperimentiranja, kakva istraživanja postoje o eksperimentima na daljinu, te kako i zašto ih koristiti.<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;"><iframe frameborder="0" height="342" src="http://docs.google.com/present/embed?id=dd8596dm_3118xc8jfd9" width="410"></iframe><br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">I sa čim sve danas možete eksperimentirati na daljinu? Stvari variraju od prilično impresivne znanstvene opreme, pa do pokušaja zamjene klasičnih laboratorijskih vježbi. Što se astronomije tiče kolega Baloković me uputio na <b><a href="http://www.telescope.org/">Bradford Robotic Telescope</a></b>, koji bilo kome omogućava da napravi astronomsko promatranje sa teleskopom koji je dosta bolji od onoga što se može nabaviti po trgovinama ;) Kasnije sam naletio na još jedan sličan projekt - <b><a href="http://faulkes-telescope.com/">Faulkes Telescope Project</a></b> koji omogućava pristup prema dva teleskopa (jedan na sjevernoj i jedan na južnoj polutci), a ima i dodatne <b><a href="http://resources.faulkes-telescope.com/">edukacijske resurse</a></b>.<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Danas sam naišao na jednu <b><a href="http://bugscope.beckman.illinois.edu/">Bugscope</a></b> stranicu koja vam omogućava da im pošaljete svoje uzorke kukaca, koje oni zatim pripreme i omoguće vam pristup interaktivnom radu sa elektronskim mikroskopom (kukci sa velikim zoomom ;). Isti ljudi izradili su i <b><a href="http://virtual.itg.uiuc.edu/">Virualni mikroskop</a></b>, program koji vam omogućava proučavanje pravih snimaka elektronskog, svjetlosnog i skenirajućeg mikroskopa. Ovo nisu pravi pokusi na daljinu, ali radite s pravim podatcima što je praktički jednako dobro.<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">U seminaru sam pokrio i par projekata koji služe za podršku nastavi kroz izvođenje pokusa na daljinu:<br />
</div><ul style="text-align: justify;"><li><b><a href="http://www.ises.info/index.php/en/laboratory" id="k_iw" title="ISES Web">ISES Web</a></b> - Internet School Experimental System Remote Laboratory je Češki projekt u kojem vlastito iSES sučelje koriste za izvedbu eksperimentirata na daljinu. Isti sustav se koristi i za mjerenje u klasičnim laboratorijskim uvjetima. Na stranicama možete različitim pokusima iz fizike.<br />
</li>
<li><b><a href="http://rcl.physik.uni-kl.de/" id="o9s0" title="RCL portal">RCL portal</a></b> - Remotely Controlled Laboratories je projekt nastao u Njemačkoj u suranji tehničkog sveučilišta u Kaiserslauternu sa nizom komercijalnih kompanija i edukacijskih udruga. Također pruža pristup nizu fizikalnih eksperimenata (sekcija RLCs na stranici).<br />
</li>
<li><b><a href="http://ilab.mit.edu/ServiceBroker/" id="tnra" title="MIT iLabs">MIT iLabs</a></b> - MIT-eva arhitektura za izgradnju eksperimenata na daljinu. Pokriva više područja, neki od laboratorija imaju veze i sa fizikom. Npr. kolegij <a href="http://ocw2.mit.edu/OcwWeb/Electrical-Engineering-and-Computer-Science/6-012Fall-2005/CourseHome/index.htm" id="hhx1" title="6.012 Microelectronic Devices and Circuits">6.012 Microelectronic Devices and Circuits</a> uz ostale materijale slobodno nudi i pristup laboratoriju na daljinu. Morate se registrirali kako bi ste koristili laboratorij, ali je registracija besplatna.<br />
</li>
<li><b><a href="http://netlab.unisa.edu.au/index.xhtml" id="thwh" title="NetLab">NetLab</a></b> - projekt kojeg održava sveučilište Južne Australije, nudi nekoliko eksperimenata iz elektronike sa specijalnim naglaskom na autentičnosti sučelja koje nalikuje stvarnim mjernim uređajima. Također zahtjeva registraciju.</li>
</ul><div style="text-align: justify;">Primjera dakako ima još. Inače kako zasad stvari stoje ja ću za diplomski izrađivati jedan ovakav sustav, s tim da još isprobavam kako ću to točno izvesti. Ideja koja mi je najinteresantnija je izraditi robotsku ruku pomoću Lego Mindstorms seta, koja će korisnicima omogućiti da lako preslaguju postav, no ideja je još daleko od gotove ;)<br />
<br />
Drugi seminar kojeg bi trebao držati za tjedan dana je vezan uz spektroskopiju, a moje i predavanja mojih kolegica ćete moći vidjeti i u video verziji jednom kad se to postavi na internet (sva predavanja su snimana).<br />
<br />
</div>nemohttp://www.blogger.com/profile/03551542405516294214noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3179748034937666356.post-20981900738469342092010-01-13T21:17:00.002+01:002010-01-13T21:20:12.715+01:00nemo uči o pravu na obrazovanje<div style="text-align: justify;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg4V9QJ-7QSKK4y_iwfA2IZDp9eD989rio-GsQps3JR-HBqFUUBDAMMCb29f3PtHNtBvaoVhAOuVz2NBKuSIQPjQ6doWSsBygXNwBZYfDcbPP8c06pfRPGZr-7rNubOdpeh_XN7mlUvOk4/s1600-h/open.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg4V9QJ-7QSKK4y_iwfA2IZDp9eD989rio-GsQps3JR-HBqFUUBDAMMCb29f3PtHNtBvaoVhAOuVz2NBKuSIQPjQ6doWSsBygXNwBZYfDcbPP8c06pfRPGZr-7rNubOdpeh_XN7mlUvOk4/s200/open.jpg" /></a>Za potrebe kolegija Sociologija odgoja i obrazovanja izradio sam seminarski rad o tematici prava na obrazovanje. Seminar možete pročitati na ovom <a href="http://docs.google.com/View?id=dd8596dm_323ctp8nr9c">linku</a>.<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Sam tekst se većinom temelji na <a href="http://www.iro.hr/hr/javne-politike-visokog-obrazovanja/kolumna/">kolumni</a> koju izdaje Institut za razvoj obrazovanja, koja se primarno bavi pravom na visoko obrazovanje. U svojem seminaru pokušao sam izložiti osnovne pojmove vezane uz pravo na obrazovanje (kako se definira), pružiti pregled teorijskog okvira za proučavanje prava na obrazovanje, te na bazi tog okvira napraviti pregled potencijalnih kršenja prava na obrazovanje u Hrvatskoj za sve razine formalnog obrazovanja. Na kraju sam dao i neki kratki pregled metoda koje bi se mogle koristiti za povećanje pristupa obrazovanju, iako sam primjere takvih akcija navodio i kroz cijeli seminar.<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Najvažniji dio je vjerojatno ovaj dio vezan uz visoko obrazovanje koji je još uvijek aktualan i nakon druge blokade fakulteta, s obzirom da je situacija daleko od riješene. O ovoj tematici sam već pisao ranije u <a href="http://nemouci.blogspot.com/2009/04/nemo-uci-o-otvorenoj-edukaciji.html">nemo uči o otvorenoj edukaciji</a>, još u vrijeme prve blokade. Moj stav je ostao sličan, samo što ovdje izlažem ideju iz drugog kuta, da citiram dio seminara koji se odnosi na to:<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><blockquote>Specifično što se tiče visokog obrazovanja, u zadnjih nekoliko godina djelovanjem nezavisnih studentskih inicijativa javnost je postala svjesnija ovog problema. Glavni prijedlog koji je iznesen je ukidanje školarina za sve studente na svim razinama studija, s tim da su u obzir uzeti i ostali utjecaji na materijalne troškove, no zahtjev za ukidanjem školarina je istaknut kao najvažniji. Pitanje koje si možemo postaviti je da li je ukidanje školarina stvarno i najznačajnija mjera koja se može provesti i da li će imati željene efekte.<br />
<br />
Problem koji se može uočiti sa ovim prijedlogom je da je usredotočen isključivo na razinu visokog obrazovanja. Ako uspijete upisati neku visokoškolsku ustanovu imati ćete manje troškove, s tim da će vam i dalje ostati ostali troškovi obrazovanja i života. No zbog drugih efekata, primarno kulturnog kapitala, učenici kojima bi najviše koristilo ukidanje školarina najvjerojatnije neće ući u sustav visokog obrazovanja zato što je njihovo prethodno obrazovanje išlo u smjeru koje im je smanjilo vjerojatnosti ulaska u visoko obrazovanje. Iz toga možemo zaključiti da bi samo ukidanje školarina za efekt imalo daljnje učvršćivanje društvenih nejednakosti, dakle suprotni efekt od željenoga.<br />
<br />
Iz tog razloga ukidanje školarina najvjerojatnije nije najbolja prva mjera, već bi se trebalo krenuti u prevenciju ranog izlaska iz sustava obrazovanja na nižim razinama potpomognuto uz uvođenje kvalitetnijeg sustava stipendiranja. Trenutačni sustav stipendiranja je primarno okrenut prema potpori izvrsnih studenata, pa bi se trebao uvesti veći broj stipendija baziranih na socijalnoj potrebi. Niz ovakvih prijedloga je donjeo Institut za razvoj obrazovanja u dokumentu "<i>Policy</i> preporuke za povećanje jednakog pristupa visokom obrazovanju u Hrvatskoj".<br />
</blockquote><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Uglavnom, sviđa mi se to što je nezavisna inicijativa pokrenula pitanje prava na obrazovanje u javnosti, ali ne slažem se u potpunosti s njihovim zahtjevima. Naprosto mi se čini da bi se novci potrošeni na ukidanje školarina mogli i pametnije uložiti.<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">I mada mi se koncept blokada sviđa čini mi se da bi za buduće akcije mogli krenuti u drugom smjeru, zato jer mi se čini da javnost nema pozitivne reakcije na njih, kao da je cijeli pokret navukao lošu karmu (nažalost posljedica manipulacija u medijima). Ideja: baciti se na izradu otvorenih nastavnih sadržaja :) <br />
</div>nemohttp://www.blogger.com/profile/03551542405516294214noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3179748034937666356.post-54388802924344475592010-01-07T23:00:00.000+01:002010-01-07T23:00:47.347+01:00nemo uči kako radi televizija<div style="text-align: justify;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjhUwXUoWavxV0F_zfS1qxTPeTxEathK52-pk1HuHwMXHmGzJwyHFnQdPLFjnR7tdFl4l6qrJy-_xzCh9tUDEBFb4CsU_9GTkEkKLJPv5Uj_rm-HRuVgNS7_EATTORO1ZduqbPiAHQTpl4/s1600-h/RTL.jpeg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjhUwXUoWavxV0F_zfS1qxTPeTxEathK52-pk1HuHwMXHmGzJwyHFnQdPLFjnR7tdFl4l6qrJy-_xzCh9tUDEBFb4CsU_9GTkEkKLJPv5Uj_rm-HRuVgNS7_EATTORO1ZduqbPiAHQTpl4/s320/RTL.jpeg" /></a>Još jedan odgođeni članak (srećom i zadnji što se komunikacije znanosti tiče ;) vezan je uz posjetu RTL-u, gdje smo naučili ponešto o tome kako radi televizija, te vrlo kratko obradili tematiku toga kako se ponašati pred kamerama. Stvar se desila 11.12.2009., dan nakon posjete <b><a href="http://nemouci.blogspot.com/2010/01/nemo-uci-kako-radi-sabor.html">Saboru</a></b>.<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">RTL, je u odnosu na HRT vrlo malena televizija pa smo doslovce mogli napraviti obilazak cijelog procesa izrade TV programa, sve se može proći u jednom prolazu ovećeg kružnog hodnika :) Počeli smo sa uredničkom redakcijom, a nastavili sa studijom za snimanje - RTL u osnovi ima samo jedan veći studio, a taj je virtualni - obojan u zelenu boju koja se kasnije pomoću chroma key efekta automatski zamjenjuje sa željenom digitaliziranom pozadinom tako da je studio multifumkcionalan. Većina snimki se nalaze na velikim serverima (Josipa je umalo pala u napast da pokuša obrisati Dadilju :), a RTL je u procesu toga da cijelu svoju arhivu u potpunosti prebace sa kazeta na te servere. Već dulje vrijeme cijeli proces emitiranja signala je digitalna i emitira se upravo sa tih servera (odvojeni su serveri za produkciju/montažu, arhivu i emitiranje). Inače glavni tehničar im je fizičar po struci ;)<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Nakon tog tehničkog obilaska na red je došao onaj dio o samom novinarskom poslu, ali i našem vježbanju, koji je vodila <b><a href="http://www.rtl.hr/redakcija">Slađana Lučić</a></b>. Sam dan im počinje slično kao i u novinama, sastankom uredništva na kojem se odlučuje koje priče će se obrađivati. Razlike u odnosu na novine je to što imate ograničen broj kamera, tako da je broj vijesti koje se mogu obraditi suženiji od onoga što mogu obraditi novine.<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Za dopise na TV vrijede slične stvari kao i za <b><a href="http://nemouci.blogspot.com/2009/11/nemo-uci-kako-rade-novine.html">novine</a></b>, no važna stvar koju uvijek treba imati na umu je to da je televizija <b>vizualni</b> medij. U tom smislu dobro je istaknuti elemente svojeg događanja koji su vizualno privlačni, tj. koji će dobro ispasti na kameri. Interesantna stvar koju sam saznao je da će televizijska ekipa prihvatiti naše snimljene materijale ako ih imamo. Slično kao što novinama možete poslati neke fotografije koje bi išle uz vijest tako možete televizijskoj ekipi koja vam dođe dati neke svoje dodatne materijale koji će oni potencijalno ubaciti u svoje snimke ako budu dovoljno dobri.<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Najveću šansu za prolazak znanstvene vijesti obično imamo preko vikenda kada općenito ima manje drugih događanja, a za veće praćenje imamo šanse praktički jedino kod HRT-a s obzirom da oni jedini imaju veći obujam obrazovnog i znanstvenog programa (a i tamo je relativno tanak). RTL i Nova nemaju emisija koje bi se bavile samo tim temama, pa je shodno tome i manja šansa da će tema biti popraćena.<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Za kraj smo imali probno izlaganje pred kamerama, u kojem smo odglumili neku kraću izjavu na press konferenciji. Za razliku od novina na televiziji se prenosi cijela "pojava" pa je važno i kakav dojam ostavljate. U osnovi se za press konferenciju cilja na staloženo i jezgrovito izlaganje, te želimo izbjeći to da pred kamerom izgledamo nervozno (prtljati puno s rukama, gibati se itd.). Snimku moje "blamaže" možete naći <b><a href="http://vinkovic.org/Projects/MindExercises/index_06.php">ovdje</a></b> (sam kraj stranice), a izlaganje sam ponovno radio za LjTZ, s time da za ovo baš i nisam bio u potpunosti spreman te od tuda ispada i zbrda-zdola priča. Također nadam se da bi u realnim uvijetima za pressicu stajao, a ne sjedio zato jer ovako sam ispao ugodno uvaljen u naslonjač i fino gestikulirao kao da sam za stolom među prijateljima :) Poslije samog izlaganja uslijedila su pitanja, ali kojih nažalost nema na snimci. Neka od njih su bila namjerno neugodna, poanta je bila zadržavanje staloženog ponašanja pod pritiskom, što je sasvim moguće u realnoj situaciji.<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">I to je otprilike to, ostalo je izgubljeno u mojem pamćenju, no tako mi i treba kad odlažem pisanje za mjesec dana, umjesto dok su stvari još sviježe :)<br />
</div>nemohttp://www.blogger.com/profile/03551542405516294214noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3179748034937666356.post-31244652460237184012010-01-07T22:09:00.003+01:002010-01-07T22:13:34.340+01:00nemo uči kako radi sabor<div style="text-align: justify;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi3PkuaslryAXxLbCbqck6ggQQhOkTxCKtaAJTmAjZbTs1P0W1nrcOdW_Kg7P3ZavKoFm6O8-d95RRIIJnTltzyUBvSTtSlMkU-OnWHCCmWHu1-xswmXjd-qPlOg_PLZTOdjOe2MTX8qNo/s1600-h/PoliticiansAtWork.jpeg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi3PkuaslryAXxLbCbqck6ggQQhOkTxCKtaAJTmAjZbTs1P0W1nrcOdW_Kg7P3ZavKoFm6O8-d95RRIIJnTltzyUBvSTtSlMkU-OnWHCCmWHu1-xswmXjd-qPlOg_PLZTOdjOe2MTX8qNo/s320/PoliticiansAtWork.jpeg" /></a>U nastavku serije članaka o Znanstvenoj komunikaciji, s "laganim" zakašnjenjem od jedno mjesec dana (desilo se 10.12.2009.) pokušat ću se prisjetiti kako je bilo u posjeti <b><a href="http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=31565">Hrvatskom Saboru</a></b>.<br />
</div><br />
<div style="text-align: justify;">Posjeta se sastojala od obilaska same zgrade, te kratkih izlaganja problema i rasprave sa sabornicima. Ja sam sa kolegicom Antonijom Miletić obrađivao temu Pravilnika o ocjenjivanju, ali sam se u samom izlaganju malo dotakao i Zakona o udžbenicima, te općenite situacije sa aktima koje donosi MZOŠ gdje stručna javnost praktički ne može dati svoje mišljenje zbog načina (ne)održavanja javne rasprave.<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Temu pravilnika o ocjenjivanju sam odabrao zato što se u vrijeme kad smo dogovarali termin posjete Saboru vodila dosta oštra rasprava o pravilniku na <b><a href="http://obrazovanje.freeforums.org/index.php">Nastavnici.org</a><span id="goog_1262891706391"></span><span id="goog_1262891706392"></span></b> forumu, te je čak pokrenuta akcija u kojoj su skupljeni zahtjevi za izmjenu prijedloga pravilnika. Kao bazu mojeg izlaganja uzeo sam upravo <b><a href="http://www.nastavnici.org/akcije/pravilnik-protiv-ocjenjivanja">te komentare i prijedloge</a></b>, a neki osnovni cilj je bio predložiti zastupnicima koji su nas slušali da se MZOŠ dodatno prisili da se te promjene i uvrste. Samo izlaganje je snimljeno kamerom, te ga kao i izlaganja ostalih kolega možete vidjeti <b><a href="http://vinkovic.org/Projects/MindExercises/index_06.php">na stranicama</a></b> prof. Vinkovića (nedostatak je relativno loša kvaliteta zvuka). Izlaganje je prošlo prilično dobro, kao i kratka rasprava o tome, jedino što sam dobio dojam da donekle radim "preaching to the converted" s obzirom da je većina zastupnika bila iz odbora za <b><a href="http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=2343">obrazovanje, znanost i kulturu</a></b> (no bilježim zastupnicima plusić za informiranost ;)<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Osim samih izlaganja imali smo vremena popričati sa zastupnicima o njihovom poslu, koji je dosta "mistificiran" u javnosti. Meni se čini da je posao političara u Hrvatskoj na dosta lošem glasu, te općenito nedostaje povjerenja u to da će oni obaviti svoj posao, a to je zastupanje ljudi koji su ih izabrali.<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Jedan prilično važan detalj u toj priči je da većina ljudi misli da je osnovni posao zastupnika da budu prisutni na sjednicama, što je zapravo tek manji i prilično formalan dio stvari koje rade. Većina posla se odradi ranije, u saborskim odborima, ili kroz komunikaciju (lobiranje) s raznim sudionicima u procesu donošenja odluka + proučavanje sve materije koja je važna. U osnovi je glavna sjednica više "igrokaz" u kojem se za javnost iznose stvari koje su već ranije razrađene i dogovorene.<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Također dobar dio nas ima dojam da su zastupnici nedodirljiva bića, koja ne slušaju što mu narod ima za reći. Pa im obično ništa ni ne govorimo, gnjavimo, predlažemo. Jedan dobar prijedlog <b><a href="http://marijalugaric.bloger.hr/">Marije Lugarić</a></b> (koja je btw bila naš domaćin za vrijeme posjete) je upravo to da ih se usudimo gnjaviti sa svojim problemima. Sve zastupnike redom, svi imaju barem e-mail :) To će sigurno polučiti neki efekt, sigurno bolje nego da si mrmljate u bradu kako nešto nije kako se spada. Moj dojam je da će neki sigurno i poslušati, barem iz direktnog kontakta sa ovom nekolicinom koji su slušali naša izlaganja.<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Za kraj smo dobili jedan zgodni knjižetak u izdanju British Councila, pod nazivom "Političari na djelu", koji dolazi i sa kratkim dokumentarcem o radu Britanskog Parlamenta i usporedbom s našim lokalnim parlamentima/saborima (pod lokalnim mislim Hrvatska, Srbija i BiH). Nažalost sadržaj knjižetka nije i javno dostupan na Internetu što mi je prilično nejasno s obzirom da bi trebao služiti za informiranje javnosti o tome što rade političari, ovako sigurno ima manji domet informiranja (posudim bilo kome tko ga hoće pogledati ;)<br />
</div>nemohttp://www.blogger.com/profile/03551542405516294214noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3179748034937666356.post-21342073794198155452009-12-07T01:15:00.001+01:002010-01-07T22:18:23.699+01:00nemo je u potrazi za Karlom Saganićem<div style="text-align: justify;">Bojan Žagrović je jučer zaželio da se u Hrvatskoj nađe jedan Karlo Saganić - osoba koja bi poput <b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Carl_Sagan">Carla Sagana</a></b> popularizirala znanost na interesantan način, ali bez trivijaliziranja. Saganova knjiga, a kasnije i serija, <b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Cosmos:_A_Personal_Voyage">Cosmos</a></b> za znanost je zainteresirala mnoge, a prema Bojanovoj izjavi dijelom je odgovorna i za to što se on bavi znanošću. No prije nego što se uputite u potragu za Saganićem morat ću vas obavijestiti da ga ustvari već znamo. Krešimir Macan kaže da se radi o njegovom imenjaku, <b><a href="http://blog.vecernji.hr/misak/">Krešimiru Mišaku</a></b>. Sviđalo se to znanstvenicima ili ne :)<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Ovo je bio dio <a href="http://nemouci.blogspot.com/2009/11/nemo-trazi-ideje-za-radionicu.html">radionice o popularizaciji znanosti</a> koja se desila ove subote (5.12.) na FESB-u. Na radionici koja je trajala tri sata se skupilo 40-ak znanstvenika, studenata, profesora i općenito ljudi koji se bave obrazovanjem sa ciljem razrade nekih konkretnih akcija popularizacije znanosti koje bi se mogle pokrenuti. Stvar je bila organizirana kao "okrugli stol" gdje je nekoliko govornika kratko trebalo izložiti određenu problematiku, nakon čega je slijedila rasprava. Od predviđenih sudionika nisu se pojavili Hrvoje Krešić (Novi list) i Hrvoje Meštrić (MZOŠ), no i bez njih bilo je sasvim dovoljno priče (koja je uz to i snimljena) pa krenimo redom...<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Prvi je izlagao <b><a href="http://vinkovic.org/">Dejan Vinković</a></b>, koji je prisutne pokušao uvjeriti da je u državi Hrvatskoj nešto ozbiljno krenulo po krivu. Dejan je u svojoj prezentaciji pokušao napraviti usporedbu komunikacije znanosti u Hrvatskoj i SAD-u. Općenito nije zadovoljan mistificirajućim pristupom koji imaju mediji u Hrvatskoj, kao primjer je naveden nedavni incident izvještavanja o LHC-u u Dnevniku HTV-a - detalje možete pronaći u članku <b><a href="http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/44696/Svijet-se-LHC-om-ponosi-HTV-se-s-njim-sprda.html">Svijet se LHC-om ponosi, HTV se s njim sprda</a></b>. Kad smo već kod državne televizije Dejan je najavio tužbu zbog proklamiranja emisije Na Rubu Znanosti kao dijela znanstveno-obrazovnog programa, što krši niz zakona s obzirom da se dotična emisija unatoč popularnosti uopće ne bavi znanošću.<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Nakon Dejana izlagala je Maja Vađić s malo prije prozvanog HTV-a. Maja je pojasnila zašto je situacija na HTV-u po pitanju znanosti prilično tmurna - kvalitetniji projekti teže prolaze, a za znanstveno-obrazovni program se izdvaja malo novaca. Njezina preporuka za situacije poput ove iz Dnevnika su da se napravi službena žalba prema uredništvu, te Hrvatskom novinarskom društvu. Netko barem mora reći da se desilo nešto krivo. Za stvaranje novih kvalitetnijih sadržaja predlaže da se pokrene projekt koji bi objavljivao nezavisno, preko Interneta.<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;"><b><a href="http://www.medils.hr/index.php/group-leaders/bojan-zagrovic/">Bojan Žagrović</a></b> je pričao o nekoliko stvari, najupečatljivije mi je ostalo ovo sa početka posta ;) Srećom pa će moje riblje pamćenje biti kompenzirano sa snimkom cijele rasprave (jednom kad dođe na web ;)<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;"><b><a href="http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=2409">Davor Bernardić</a></b>, SDP-ov saborski zastupnik, a ujedno i fizičar pokušao je složiti važnost znanosti u jednu širu sliku stvari, no čini mi se da je dobar dio ljudi to shvario kao politiziranje. Jedna dobra opservacija: što se percepcije znanosti tiče znanstvenici ustvari ne znaju što žele, a i od onih koji rade nešto "svaki puca iz svoje rupe". Što je prilično točno, trenutačno postojeće inicijative uglavnom djeluju bez interakcije s ostalima i bez neke "šire vizije", a većina uopće nema neki stav.<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Zadnji na redu je bio <b><a href="http://manjgura.hr/author/kmacan/">Krešimir Macan</a></b>, koji je pokušao sve sažeti i realno posložiti na noge. Problem nam neće rješiti nitko drugi, znanstvenici prvo sami moraju posložiti svoje prioritete. Nije Mišekov problem to što je on popularan ;)<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
<b>Poanta priče:</b> znanstvenici (i ostali ;) u Hrvatskoj bi se trebali organizirati po pitanju popularizacije znanosti. I trebali bi skužiti što stvarno žele postići. Nakon toga se može krenuti nekamo.<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Poslije izlaganja uslijedila su pitanja i komentari publike, dosta toga mi se činilo kao jadanje na postojeće stanje, dakle moglo je biti i konstruktivnije. Ali valjda je to tako svaki put kad se sa nečim kreće. Inače bilo je podosta komentara koji će se lakše doživjeti na snimci, a i ja se ne mogu sjetiti svega ;) Kako za sada stvari stoje skupljeni su kontakti ljudi koji se i dalje žele baviti sa ovim, tako da bi ova rasprava čak i mogla pokrenuti neke konkretnije inicijative, šteta bi bila da se problem identificira i onda ne napravi ništa po tom pitanju. Najavljena je i potencijalna praktična radionica iz javnih nastupa.<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Inače ja sam iznjeo konkretne prijedloge koji su izašli iz rasprave na Google Waveu, koji su bili primarno iz perspektive studenata i što bi se moglo učiniti za njihovu motivaciju. Ovdje ću kopirati te komentare, s obzirom da se sadržaj wavea još uvijek ne može objavljivati na neki jednostavniji način, ako hoćete vidjeti originalnu raspravu javite se i uključit ću vas.<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;"><span style="font-weight: bold;">Kako bi ste vi popularizirali znanost?</span><br />
</div><ul style="text-align: justify;"><li>otvoreni laboratorij - mjesto na koje možete doći bilo kad i raditi na svojem znanstvenom projektu</li>
<li>putujuča verzija otvorenog laboratorija koji ide po školama kad imaju otvorene dane</li>
<li>Ljetne škole po županijama</li>
<li>Regionalna događanja<span style="white-space: normal;"> </span></li>
</ul><span style="white-space: normal;"></span><br />
<span style="white-space: normal;"></span><br />
<div style="text-align: justify;"><span style="font-weight: bold;">Što je za vas najvažnije za sustavnu promjenu?</span><br />
</div><ul style="text-align: justify;"><li style="background-color: white;">poticanje predmetnih nastavnika i sveucilisnih profesora za dodatne aktivnosti</li>
<li style="background-color: white;">bodovima za reizbor u zvanja</li>
<li style="background-color: white;">razlucivanje edukacijskog od znanstvenog kod sveucilisnih profesora</li>
<li style="background-color: white;">zajednicka konferencija/seminar profesora, znanstvenika, ucitelja, politicara i predstavnika medija s krajnjim ciljem razvoja nekoliko konkretnih projekata na jednogodisnjoj bazi</li>
<li style="background-color: white;">motiviranje studenata za aktivaciju unutar popularizacije</li>
<li style="background-color: white;">Kroz sustav ECTS bodova</li>
<li style="background-color: white;">Volontersku kraticu</li>
<li style="background-color: white;">obaveznim/izbornim kolegijima</li>
<li style="background-color: white;">stipendijama za ljetne skole i festivale znanosti</li>
<li><span style="background-color: #00d5ff;"><span style="background-color: white;">radionicama i sl</span> <br />
</span></li>
</ul><div style="text-align: justify;"><br />
</div>nemohttp://www.blogger.com/profile/03551542405516294214noreply@blogger.com6tag:blogger.com,1999:blog-3179748034937666356.post-53123463699655689182009-12-06T20:12:00.008+01:002010-01-07T22:17:27.144+01:00nemo uči o odnosima s javnosti<div style="text-align: justify;">3.12. u sklopu "Znanstvene komunikacije" imao sam radionicu iz odnosa s javnosti (PR) koju je vodio Krešimir Macan iz <a href="http://manjgura.hr/">Manjgure</a>. Odnose sa javnošću opisuje kao posao u kojem "prikazujete stvari tako da čaša uvijek bude polupuna". Ako bi trebao prenijeti jednu stvar sa radionice to je: <b>potrudite se komplicirane stvari iznesti jasno i jednostavno</b>. Oh i umalo zaboravih ... <b>nemojte biti dosadni</b> :)<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Slične stvari vas uče i na metodici nastave, jedino što se nitko ne usredotočava na ovaj dio sa "dosadni". Još jedna pametna za koju imam analogiju u obrazovanju je: <b>Odnosi s javnošću su neizbježni, pitanje je samo koliko ćeš sam kontrolirati svoju sliku u javnosti</b>. Možete se praviti "glupi" i reći da je dovoljno baviti se time čime se već bavite, "pozitivna slika o meni stvorit će se sama od sebe". Realnost je takva da ako sami ne preuzmete konce u ruke pitanje je što će se desiti. Slična stvar je i vječiti argument mnogih akademskih građana koji tupe da fakultet nije odgojna (usvajanje normi i stavova), već isključivo obrazovna (usvajanje znanja i vještina) institucija. No kod obrazovanja ne možete birati hoćete li se baviti jednim ili drugim, odgoj se dešava htjeli vi to ili ne. Pitanje je samo koliko to želite kontrolirati. Rezultat stava da se odgojem ne bavimo najčešće za posljedicu ima studente koje ne brine ništa osim ocjena na ispitu, što baš i nije najkorisniji stav. Vratimo se PR-u ...<br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEimFCTLh7Z-_kBQ6dgjrM0lZwuz4R2-df_IjCXlXWnZPBjIWwdF_P9ubEp8Pu6auM6Y7eCK2zX0l372dL_RNfh7ZFflJ-2rvXrME85L9pNqf4CDxQYdVUvZlkDBcn_E7WX4II_I46rM3r4/s1600-h/reputacija.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEimFCTLh7Z-_kBQ6dgjrM0lZwuz4R2-df_IjCXlXWnZPBjIWwdF_P9ubEp8Pu6auM6Y7eCK2zX0l372dL_RNfh7ZFflJ-2rvXrME85L9pNqf4CDxQYdVUvZlkDBcn_E7WX4II_I46rM3r4/s400/reputacija.png" /></a><br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Ova sličica gore prikazuje "magični" krug reputacije, tj. vaše slike u javnosti. Važno je ono što radite, tj. rezultati vašeg rada. Objavili ste članak u časopisima Nature ili Science? Super, šutate dupe :) Uz to što radite važno je i pričati o tome što radite. Možete i unajmiti nekog drugog da radi taj posao za vas - dosta institucija danas ima PR odjele, no uvijek možete i taj dio donekle držati u vlastitim rukama. Inače dobismo i link na skriptu <span style="font-size: small;"><b><a href="http://manjgura.hr/odnosi-s-javnoscu/djelotvoran-ured-za-tisak-pogled-iznutra-%E2%80%93-skripta/">Djelotvoran ured za tisak – Pogled iznutra</a></b> koja sadrži preporuke za funkcioniranje PR odjela neke institucije. Osim što pričate o sebi, morate i znati što ostali pričaju o vama, te pokušati kontrolirati i taj dio vaše reputacije. Informacije drugih mogu vam pomoći da poboljšate to što radite, a u slučaju da se radi o širenju negativnih informacija na takve stvari je potrebno i reagirati. Važno je da niti jedan dio ovog kruga ne nedostaje.</span><br />
<br />
<span style="font-size: small;">Malo ću se vratiti na početak i objasniti zašto "jasno i jednostavno". Stvar je dobrim dijelom u obrazovnoj strukturi RH (popis stanovništva, 2001):</span><br />
</div><ul style="text-align: justify;"><li><span style="font-size: small;">nepoznato 0,67%</span></li>
<li><span style="font-size: small;">bez škole 2,86%</span></li>
<li><span style="font-size: small;">nezavršena osnovna škola 15,76%</span></li>
<li><span style="font-size: small;">osnovna škola 21,75%</span></li>
<li><span style="font-size: small;">srednja škola 47,06%</span></li>
<li><span style="font-size: small;">viša škola 4,08%</span></li>
<li><span style="font-size: small;">fakultet 7,82%</span></li>
</ul><div style="text-align: justify;"><span style="font-size: small;">Ono na što smo obično navikli je komuniciranje s ovom visokoobrazovanom manjinom. Kad se obraćate javnosti radite sa svima, a tu su stvari takve da je naprosto nužno biti "jasan i jednostavan".</span><br />
<br />
</div><div style="text-align: justify;"><span style="font-size: small;">Kraj bih htio ostaviti za kratke filmiće koji su se vrtili na predavanju svi su vrlo interesantni ;) </span><br />
</div><br />
<b><span style="font-size: small;"><a href="http://www.youtube.com/watch?v=D1R-jKKp3NA">Steve Jobs Stanford Commencement Speech 2005</a></span></b><br />
<br />
<object height="344" width="425"><param name="movie" value="http://www.youtube.com/v/D1R-jKKp3NA&hl=en_US&fs=1&"></param><param name="allowFullScreen" value="true"></param><param name="allowscriptaccess" value="always"></param><embed src="http://www.youtube.com/v/D1R-jKKp3NA&hl=en_US&fs=1&" type="application/x-shockwave-flash" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true" width="425" height="344"></embed></object><br />
<br />
<div style="text-align: justify;"><span style="font-size: small;">Govor u kojem Steve Jobs priča o tome kako i nije toliko loše odustati od visokog obrazovanja, kako se nositi sa situacijom kad ti se život okrene naopačke i žašto živjeti svaki dan kao da ti je zadnji. (uz prvu stvar još jedna preporuka za studente: <a href="http://www.alphastudent.com/dont-just-study/">Don't just focus on studying</a>)</span><br />
</div><br />
<b><a href="http://www.youtube.com/watch?v=emx92kBKads"><span style="font-size: small;">"Did you know?"</span></a></b><br />
<br />
<object height="344" width="425"><param name="movie" value="http://www.youtube.com/v/emx92kBKads&hl=en_US&fs=1&"></param><param name="allowFullScreen" value="true"></param><param name="allowscriptaccess" value="always"></param><embed src="http://www.youtube.com/v/emx92kBKads&hl=en_US&fs=1&" type="application/x-shockwave-flash" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true" width="425" height="344"></embed></object><br />
<br />
<div style="text-align: justify;">Prezentacija koja je vam pruža perspektivu o promjenama u svijetu. Doživjela niz izmjena (ovo je kraća, dinamičnija verzija), originalnu stranicu projekta <b>Shift Happens</b> nađite <a href="http://shifthappens.wikispaces.com/">ovdje</a>. Zadnja verzija <a href="http://www.youtube.com/watch?v=6ILQrUrEWe8">Did You Know 4.0</a> je izašla ove jeseni i usmjerena je primarno na medije.<br />
</div><br />
<b><a href="http://www.youtube.com/watch?v=uX5KpqHo4iA"><span style="font-size: small;">Marko Kosicek - Croatia - FamLab International Final 2008</span></a></b><br />
<br />
<object height="344" width="425"><param name="movie" value="http://www.youtube.com/v/uX5KpqHo4iA&hl=en_US&fs=1&"></param><param name="allowFullScreen" value="true"></param><param name="allowscriptaccess" value="always"></param><embed src="http://www.youtube.com/v/uX5KpqHo4iA&hl=en_US&fs=1&" type="application/x-shockwave-flash" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true" width="425" height="344"></embed></object><br />
<div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">"Ljubav je kemija, sex je fizika" je početak prezentacije Marka Košičeka <b>Biokemija ljubavi</b> koja je pobijedila na internacionalnom finalu FameLaba 2008. Prezentaciju sam imao prilike čuti i uživo na finalu Laboratorija slave, a verziju na hrvatskom možete naći na <a href="http://limun.hr/FameLab.aspx?id=450448">limun.hr</a>, gdje možete naći i sve snimke sa hrvatskih finala Fame Laba 2008. i 2009. Možda me boki sljedeće godine i nagovori da odem na to čudo, ako je on mogao bit treći, onda može bilo tko ;)<br />
</div>nemohttp://www.blogger.com/profile/03551542405516294214noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3179748034937666356.post-30754433712115199892009-11-24T18:00:00.008+01:002009-11-24T19:45:52.886+01:00nemo traži ideje za radionicu<a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEibKzlCKIxFzR4G9_WHBfbuGx9C8okpMqExlwB_j39azQJSZPhOmHGQFyiUeDikVIDRamx7UX2Wjev9NTSPPIrKxf2Z6cKKgzWCtvibkf4CuVe3g4dh2_ldrJTVUdZHQs2mAxPGZSuDu8o/s1600/science_malo.png"><img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 197px; height: 200px;" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEibKzlCKIxFzR4G9_WHBfbuGx9C8okpMqExlwB_j39azQJSZPhOmHGQFyiUeDikVIDRamx7UX2Wjev9NTSPPIrKxf2Z6cKKgzWCtvibkf4CuVe3g4dh2_ldrJTVUdZHQs2mAxPGZSuDu8o/s200/science_malo.png" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5407736402478962738" border="0" /></a><div style="text-align: justify;">U sklopu kolegija "Znanstvena komunikacija" sljedeći tjedan trebao bih sudjelovati na radionici i popularizaciji znanosti. Prekjučer mi je u sandučić došla poruka od profesorice Fuchs sa obavijesti: <span style="font-weight: bold;">Poziv na radionicu: Popularizacija znanosti, Split 5. 12. 2009. godine, 10:00 do 12:00 FESB</span>.<br /><br />Da skratim na tekstu ovdje ću citirati samo dio vezan uz ciljeve radionice, tj. ono što se želi postići:<br /><blockquote style="font-style: italic;">"Cilj radionice Popularizacija znanosti je osmisliti optimalan način odnosa znanosti i šire javnosti. Kroz eksponiranje i popularizaciju znanosti javnost se senzibilizira za potrebu korištenja znanosti, a akademske ustanove postaju prisiljene mijenjati način rada i pristup učenju. Stvara se kadar koji je sposoban sam misliti i riješavati probleme. Sustavna popularizacija znanosti zahtjeva velika sredstva i puno vremena.<br /><br />Zadatak radionice je smisliti nekoliko originalnih ideja za ad hoc popularizaciju znanosti ne bismo li time pokrenuli druge strukture da se uključe u projekt. Time bismo “pogurali” sustavnu popularizaciju znanosti i stvorili preduvjete za zajednički rad na popularizaciji znanosti između akademskih odjela, istraživačkih instituta, industrije, osnovne i srednje škole, medija, političara, javnosti itd.<br /><br />Dugoročni cilj je na svim društvenim razinama stvoriti preduvjete da sutra vaše ili moje dijete može poželjeti, a i postati znanstvenik."</blockquote>Za radionicu su osim kolega koji slušaju kolegij kao sudionici navedeni:<br /></div><ul style="text-align: justify;"><li>Davor Bernardić (Saborski zastupnik, SDP)</li><li>Hrvoje Krešić (Novinar, Novi list)</li><li>Krešimir Macan (PR stručnjak, Manjgura)</li><li>Hrvoje Meštrić (Ravnatelj za znanost, MZOŠ)</li><li>Maja Vađić (Novinarka, HRT)</li><li>Dejan Vinković (Docent, PMF Split)</li><li>Bojan Žagrović (Znanstvenik, MEDILS)</li></ul><div style="text-align: justify;"><br />Eh sad, s obzirom da sam se ja za vrijeme studija podosta bavio (i bavim se ;) upravo popularizacijom znanosti, a to je radilo i dosta ljudi koje znam htio bih složiti neku raspravu prije same radionice. Sama radionica traje samo dva sata što je imho prilično kratko vrijeme za sve navedene ciljeve, a i definitivno bih htio čuti mišljenja ljudi s kojima sam surađivao sve ove godine (a i šire ;)<br /><br />Iz ovog teksta o ciljevima meni se ključnim čini ovaj dio o strukturalnoj promjeni, tj. kako složiti sustav tako da popularizacija znanosti bude bolja/jača/utjecajnija. Dosta je važna ova tvrdnja <span style="font-style: italic;">"Sustavna popularizacija znanosti zahtjeva velika sredstva i puno vremena."</span>, što je dosta točno<span style="font-style: italic;">.</span> Ono što bih ja htio napomenuti je da također treba i voljnih ljudi - npr. popularno-znanstveni seminaru u <a href="http://www.cumez.org/">Ćumezu</a> nisu zahtjevali golema sredstva i vrijeme (trebali su ponošto ;) no definitivno su potrebovali neku osobu koja traži predavače i radi raspored termina. <a href="http://sites.google.com/site/summersciencefactory/">Ljetna tvornica znanosti</a> na kojoj radim i ove godine je novčano dosta zahtjevna, no opet su ključni ljudi koji izvode same radionice. Ako imate entuzijastične ljude ostali troškovi će biti manji.<br /><br />Da biste imali dovoljno ljudi najvažnije je imati aktivnu atmosferu - npr. ako je situacija na fakultetu takva da je svima pa i vrapcima na grani jasno da se cijeni samo stvari koje radite za nastavu, a ostalo je smetnja, onda mislim da neće postojati uvijeti za sustavno bavljenje popularizacijom znanosti. <a style="font-weight: bold;" href="http://www.alphastudent.com/dont-just-study/">Studij nije najvažnija stvar za vrijeme studiranja</a> ;) Ovo se dakako ne odnosi samo na studiranje, ali činjenica je da situacija u institucijama koje se bave znanosti nije baš najpogodnija za takve "van nastavne" aktivnosti. Potencijalno rješenje je vrednovanje takvih aktivnosti kao ekvivalent nastavi - npr. uvođenje kolegija "Popularizacija znanosti" unutar kojeg se ljudi uključuju u rad neke već postojeće inicijative ili osmišljaju nešto novo.<br /><br />Druga stvar koja mi se čini važnom je dijeljenje ideja. Većina nas je dosta zatvorena po pitanju dijeljenja ideja i znanja, ja se u zadnjih pola godine trudim objavljivati barem dio stvari koje radim na ovom blogu. Dijeljenje ideja je dobra prilika za jeftino populariziranje znanosti s obzirom da je danas lako otvoriti vlastiti izvor informacija. Nova riječ za vas: <a style="font-weight: bold;" href="http://freesouls.cc/essays/07-isaac-mao-sharism.html">Sharizm</a> (plaćam pivo osobi koja smisli neki fora hrvatski prijevod ;) Dijeliti je dobro i iz drugih razloga - omogućava lakše (i jeftinije!) obrazovanje, te unaprijeđuje znanstvenu djelatnost.<br /><br />Toliko od mene za sada, a ono što bih molio ljude dobre volje da kažu što misle ;)<br /><span style="font-size:130%;"><span style="font-weight: bold;">Kako bi ste vi popularizirali znanost?</span></span><br /><span style="font-size:130%;"><span style="font-weight: bold;">Što je za vas najvažnije za sustavnu promjenu?</span></span><br /><span style="font-size:130%;"><span style="font-weight: bold;">Nešto drugo?</span></span><br /><br />P.S. radim kooperacijski eksperiment na novoj alatki zvanoj <a href="http://wave.google.com/">Google Wave</a>, gdje ću pokušati natjerati par ljudi da slože zajedničko mišljenje u svezi svega ovoga. Ako se želite priključiti, ali nemate pristup Valu (trenutačno se unutra ulazi samo preko pozivnice) javite zato jer imam pozivnice za par ljudi.<br /></div>nemohttp://www.blogger.com/profile/03551542405516294214noreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-3179748034937666356.post-1822850291954419292009-11-17T20:55:00.005+01:002009-11-19T12:32:54.520+01:00nemo uči kako rade novine<a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://www.flickr.com/photos/41893519@N07/4040697914/"><img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 201px; height: 150px;" src="http://farm3.static.flickr.com/2735/4040697914_27341dc15a.jpg" alt="" border="0" /></a><div style="text-align: justify;">Nova akademska godina je već poodavno počela, a na ovom blogu ništa nova. Do sada sam se patio sa vezom na Internet koju sam tek odnedavno dobio u novom stanu, tako da sada napokon nalazim vremena i za blog. A s obzirom da je ovo nova godina, odlučio sam da bi mogao ukinuti pisanje u 3. licu, tako da ne izgleda kao da sam podvojena ličnost (iako ponekad želim da me ima u više komada kad poslovi nagrnu ;)<br /><br />Prvi post bit će posvećen kolegiju <span style="font-weight: bold;">Znanstvena komunikacija</span>, koji slušam u ovom semestru. Kolegij je zamišljen kao upoznavanje sa različitim oblicima komunikacije koje možete koristiti u svojem znanstvenom radu, edukaciji znanosti i sl. Prva sesija desila se 29.10., a držao ju je novinar Novog lista <span style="font-weight: bold;">Hrvoje Krešić</span>. Cilj je bio upoznati se sa načinom rada novina i novinara kako bi smo mogli uspješno prosljeđivati neke naše obavijesti, a da pritom one i budu objavljene :) Predavanja su u sebi sadržavala i praktičnu zadaću izrade dopisa za neki realni/imaginarni događaj - ja sam obrađivao meni korisnu obavijest o održavanju Ljetne tvornice znanosti.<br /><br />Ovdje ću pokušati sažeti svoje bilješke kako bi ova dosta praktična znanja bila dostupna širem krugu ljudi (korisno bi trebalo biti barem mojim ćumezlijama i tvorničarima ;) Dakako cijela stvar je bila popraćena sa mnogo internih "tračeva" unutar novina kojih je bilo previše da bi ih se sjetio :)<br /><br />Predavanje je bilo podijeljeno u 5 osnovnih dijelova:<br /></div><ol style="text-align: justify;"><li>Novinarstvo iznutra</li><li>Dopisi</li><li>Novinarski žanrovi</li><li>Zadaća (pisanje vlastitog dopisa)</li><li>Edukacija kroz medije</li></ol><div style="text-align: justify;"><br /><span style="font-size:130%;"><span style="font-weight: bold;">Novinarstvo iznutra</span></span><br /><br />Za one koji se nisu sreli sa informacijom, novine se kao mjerom za količinu teksta koriste tzv. <span style="font-weight: bold;">"karticom teksta"</span> koja je dugačka ~1800 znakova u koje su uračunate i bjeline (razmaci, novi redovi i sl. - engl. whitespace). Kartica teksta je ekvivalentna tome da A4 stranicu napunite sa tekstom fonta 12, ili otprilike 30 redaka.<br /><br />Novinar u prosjeku dnevno napiše 10 kartica teksta, više je od 8h na radnom mjestu (s tim da je uglavnom u uredu, a malo od tog vremena provodi na terenu) - poanta toga je da se informacije ne provjeravaju često i toga biste trebali biti svjesni (ako već niste ;)<br /><br />Kada kontaktirate novine ustvari biste trebali direktno kontaktirati novinara. Kao i drugdje u životu <span style="font-weight: bold;">kontakti su vrlo važni</span> (dakle dragi ljudi upoznajte što više drugih ljudi ;) Ako npr. šaljete mail sa dopisom na neku generičku adresu novina (tipa uredništvo@novine.com) teško da će tu obavijest itko uočiti, osim ako se ne radi o nečem vrlo važnom/revolucionarnom/yougetthepicture. Dakle ako ikako možete saznajte kontakt informacije novinara koji se bavi tipom obavijesti koju vi pokušavate proslijediti u novine.<br /><br /><span style="font-size:130%;"><span style="font-weight: bold;">Dopisi</span></span><br /><br />S obzirom na količinu teksta koju novinari dnevno moraju generirati najvjerojatnije je da će dopis biti preuzet u cijelosti ili će biti preuzet većim dijelom. <span style="font-weight: bold;">Dakle računajte da će netko vaš tekst najvjerojatnije copy-pasteati, a ne da će na bazi vašeg dopisa raditi novi tekst.</span> U tom smislu dopis bi praktički trebalo već u startu koncipirati kao novinski članak, a računajte da bi stvarno pametno bilo da provjerite i pravopis za svaki slučaj ;)<br /><br />Dopis bi trebao biti sažet (ne više od kartice teksta), na početku trebaju doći najvažnije informacije, a na kraju najmanje važne (velika je vjerojatnost da će se kraj odrezati zbog štednje prostora u novinama). Prvi paragraf bi trebao sadržavati sve najvažnije informacije, s time da po mogućnosti odmah prva rečenica treba početi sa najvažnijom informacijom - "<span style="font-weight: bold;">navlakuša</span>" koja bi vas trebala navesti na daljnje čitanje članka. Dodatne detalje se dodaje u drugim paragrafima, a kao što sam prije rekao, najmanje važne informacije dolaze na kraju.<br /><br />Dopis se u osnovi može sastojati od više dijelova - <span style="font-weight: bold;">priopćenje</span> u kojem se nalaze najvažnije informacije o događaju, <span style="font-weight: bold;">program</span> događanja (ako se radi o nekom kompleksnijem događaju) i <span style="font-weight: bold;">1-2 fotografije</span> ili slike (ne slati cijeli obiteljski album ;). U priopćenju želite staviti:<br /></div><ol style="text-align: justify;"><li>Tko, što, kada, gdje, zašto (tzv. <a style="font-weight: bold;" href="http://en.wikipedia.org/wiki/Five_Ws">five w's</a>), prvi paragraf objašnjava sve</li><li>Osim dodatnih informacija pokušajte dobiti i kratku izjavu neke značajne osobe</li><li>Prikazati se ozbiljnim<br /></li></ol><div style="text-align: justify;"><br /><span style="font-size:130%;"><span style="font-weight: bold;">Novinarski žanrovi</span></span><br /><br />1. Vijest:<br /></div><ul style="text-align: justify;"><li>1 - 1.5 kartica</li><li>iznošenje informacija, bez komentara</li><li>uvod (lead) najvažniji, na to se dodaje "meso" članka</li></ul><div style="text-align: justify;"><span style="font-style: italic;">Komunikacija sa novinarom:</span> šaljete dopis koji se objavljuje kao vijest<br /><br />2. Tema:<br /></div><ul style="text-align: justify;"><li>šira priča</li><li>obično se gradi na nekoj prethodnoj vijesti</li></ul><div style="text-align: justify;"><span style="font-style: italic;">Komunikacija sa novinarom:</span> budite OK s novinarom, vjerujte mu, autorizirajte tekst samo ako je to nužno potrebno -> dobro za izgradnju kontakata<br /><br />3. Reportaža:<br /></div><ul style="text-align: justify;"><li>izvještaj uživo o uvijek aktualnim stvarima</li><li>"kraljica" novinarstva</li></ul><div style="text-align: justify;"><span style="font-style: italic;">Komunikacija sa novinarom:</span> ponašajte se prirodno ;)<br /><br />4. Kolumna:<br /></div><ul style="text-align: justify;"><li>osobno mišljenje</li><li>vjerojatno nećete doći u poziciju da ju pišete (osim ako si nešto ne skemijate - hint: blog ;)</li></ul><div style="text-align: justify;">5. Interview:<br /></div><ul style="text-align: justify;"><li>pitanje/odgovor</li></ul><div style="text-align: justify;"><span style="font-style: italic;">Komunikacija sa novinarom:</span> važna je priprema (po mogućnosti imati popis tema), ne pričati zakukuljeno (jednostavno izraziti komplicirane stvari).<br /><br />Važno je napomenuti da bez vijesti nema drugih oblika tekstova, osim ako nismo netko poznat/važan. Ono što mora prethoditi vijesti je dopis, a njega pišemo zbog nečega - ne može se dopis slati tek tako ;) Slijed stvari je dakle sljedeći:<br /><span style="font-weight: bold; font-style: italic;">Događaj -> Dopis -> Vijest -> Potencijalno dobijete dodatno praćenje i medijski prostor</span><br /><br /><span style="font-size:130%;"><span style="font-weight: bold;">4. Moj dopis</span></span><br /><br /><a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://www.new.facebook.com/home.php#/photo.php?pid=1464356&id=630929378"><img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 207px; height: 166px;" src="http://photos-f.ak.fbcdn.net/photos-ak-snc1/v2703/101/25/630929378/n630929378_1464356_6225817.jpg" alt="" border="0" /></a>Dakle ja sam kao zadatak uzeo izradu dopisa koji bi potencijalno mogao slati kao poziv na sudjelovanje u Ljetnoj tvornici znanosti 2009. Inače konkretno taj posao nisam morao odrađivati zato jer je dopis slala PR agencija koju iznajmljuje MedILS, no ovo mi je nekako bila bliska tema.<br /><br />Ovako je izgledalo to moje potencijalno priopćenje za javnost: <a href="https://docs.google.com/fileview?id=0By4TqWexwVItMDc2NGY4ODktMDk3My00Y2Y2LThiNTctYmEwMDJiMDM2YWJi&hl=en">Priopćenje</a> (PDF)<br /><br />Uz to sam priložio <a href="https://docs.google.com/fileview?id=0By4TqWexwVItODE0ZDdhODYtM2E3YS00ZGM1LThlYjItYTlkYjU5ZTdlZmQx&hl=en">najavu</a> (ovo je također bio i dizajn za plakat koji smo koristili) te sliku koju sam radio za plakat (koja izgleda simpa, pa bi mogla poslužiti kao dobra vizualna "oprema" za vijest).<br /><br />Inače na prvu verziju priopćenja sam dobio i komentare kako ga poboljšati:<br /></div><ul style="text-align: justify;"><li>prva riječ NIKAD ne bi smjela biti prijedlog ili priložna oznaka vremena (u na jučer prekjučer itd.) </li><li>ne ponavljati "održava se" </li><li>preformulirati uvodni paragraf tako da počinje sa LjTZ, a ne sa medils (npr. tradicionalna događaj nešto nešto)</li><li>Ljetna tvornica znanosti, a ne Ljetna Tvornica Znanosti</li><li>web adresa teško prolazi u tiskanom mediju, po mogućnosti na samom kraju teksta </li><li>izbjeći brojke: 3. -> treći, 60ak -> šezdesetak </li><li>preformulirati rečenicu koja bi trebala pokazati da imamo više sudionika </li><li>3. paragraf bi mogao biti citat! </li><li>mail priopćenja dakako ne smije biti prazan, u osnovi može odmah sadržavati prvi paragraf priopćenja<br /></li></ul><div style="text-align: justify;"><br />To je to o novinama. Na kraju smo imali malu raspravu kako bi se novine potencijalno mogle koristiti u nastavi (komentiranje članaka), no zaključili smo da je osnovni problem što za to (nažalost) nije predviđena satnica. Uskoro možete očekivati druge stvari vezane uz ovaj kolegij:<br /></div><ul style="text-align: justify;"><li>4.12. radionica sa <a href="http://manjgura.hr/author/kmacan/">Krešimirom Macanom</a></li><li>5.12. okrugli stol na PMFST o popularizaciji znanosti</li><li>10.12. posjeta Saboru RH, sa kratkim izlaganjem (vježba lobiranja :) pred nekim saborskim zastupnicima - ja ću sa kolegicom Antonijom Miletić predstavljati još uvijek aktualnu zavrzlamu sa Pravilnikom o ocjenjivanju<br /></li><li>11.12. posjet RTL-u i mala radionica nastupa na TV-u, radimo sa novinarkom Slađanom Lučić</li></ul><br /><span style="font-size:78%;">Uvodna slika: <span style="font-weight: bold;">Old newspaper</span> <a rel="cc:attributionURL" href="http://www.flickr.com/photos/shironekoeuro/">http://www.flickr.com/photos/shironekoeuro/</a> / <a rel="license" href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/2.0/">CC BY-ND 2.0</a></span>nemohttp://www.blogger.com/profile/03551542405516294214noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3179748034937666356.post-72536251913447321342009-09-17T23:36:00.005+02:002009-09-18T00:22:47.562+02:00intro ...While waiting for my washing machine to finish (it's around midnight so the electricity is cheap :), I'm trying to catch up with stuff happening in two courses that I will try to participate on-line (non formally) in this semester - <a href="http://eci831.wikispaces.com/">ECI831</a> and <a href="http://ltc.umanitoba.ca/wiki/Connectivism">CCK09</a>. As I plan to use this blog for learning in both, it would be nice if for a start there was something here that doesn't need a translation to English even if it's just introductions...<br /><br />My name is Ivan Novosel, and I'm in my last year of "Master of physics and informatics education" studies at University of Split, Croatia. The rest of the blog thus far has been written in Croatian, but to spare the potential visitor from eci831 or cck09 from bad automatic translations I'll write in my <span style="font-size:78%;">(maybe not so)</span> bad English - it has been a while from last time I had to write in English so this will be a nice practice :)<br /><br />For the last year and a half I had mostly just read about networked learning, open education and generally about educational technology so it was time to stop lurking and actually join into the community actually doing this stuff. So i hope of meeting new people, learning from them, consolidating my current knowledge and maybe start using some new web tools as an excuse.<br /><br />I'll start posting some smarter stuff soon, but for now my washing machine is over so somebody's got to get that clothes out to dry ;)nemohttp://www.blogger.com/profile/03551542405516294214noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3179748034937666356.post-9885686957912226992009-09-03T16:12:00.000+02:002009-09-03T16:14:11.966+02:00nemo razmišlja o ljetnoj tvornici znanosti<a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://sites.google.com/site/summersciencefactory/arhiva/2009/LjTZ_logo.png?attredirects=0"><img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 210px; height: 150px;" src="http://sites.google.com/site/summersciencefactory/arhiva/2009/LjTZ_logo.png?attredirects=0" alt="" border="0" /></a><div style="text-align: justify;"><div style="text-align: justify;">Ovogodišnja <a href="http://sites.google.com/site/summersciencefactory/"><b>"Ljetna Tvornica Znanosti"</b></a> završila je prije točno mjesec dana, pa bi bilo krajnje vrijeme za iznošenje nekih razmišljanja kako ih <span class="misspell" suggestions="nemao,nemio,nemoj,nemoć,demo">nemo</span> ne bi zaboravio. Kao i prošle dvije <span class="misspell" suggestions="">LjTZ</span> cijeli događaj je prošao prilično dobro, ove godine u nešto proširenom izdanju - bilo je više sudionika nego ikad (50ero), koji su sudjelovali na 11 raznih radionica i za njih je "brinulo" opet rekordnih 22 mentora i 5ero raznih suradnika. I po dojmovima čini se da je svima bilo jako dobro.<br /><br />Po još <a href="http://spreadsheets.google.com/pub?key=tPM1wK2lxVScRqqijNlxn_Q&output=html"><b>neobrađenim rezultatima</b></a> <span class="misspell" suggestions="">evaluacijske</span> ankete čini se kao da bi bilo najbolje ništa ne mijenjati, no <span class="misspell" suggestions="nemao,nemio,nemoj,nemoć,demo">nemo</span> misli da ipak ima dosta prostora za daljnje poboljšanje, zato jer realna situacija nije baš uvijek bila savršena ;) Pritom se <span class="misspell" suggestions="nemao,nemio,nemoj,nemoć,demo">nemo</span> neće osvrtati na odvijanje pojedinih radionica, s obzirom da to valjda jedino mogu voditelji radionica i sudionici, već na neke općenite stvari u <span class="misspell" suggestions="">organizaciji</span> koje utječu na opće ponašanje cijelog projekta.<br /><br />Prva stvar koja je <span class="misspell" suggestions="">prištekala</span> ove godine, u odnosu na prošlu, je početak rada na radionicama. Umjesto da se počelo negdje krajem zimskog semestra s <span class="misspell" suggestions="">organizacijom</span> smo počeli tek početkom ljetnog što je dakako utjecalo na proces pripreme. Osim što smo imali velik broj voditelja većina njih je na <span class="misspell" suggestions="">LjTZ</span> sudjelovala po prvi put, studenti su početnih godina studija i nisu imali puno iskustva u radu sa djecom.<br /><br />Svi su se na kraju snašli i napravili prilično dobar posao, ali mislim da <span class="misspell" suggestions="generalnoj,generalnom,generalni,generalna,generalne">generalno</span> ne bi škodilo da je bilo više vremena za pripremu i razmjenu iskustava sa "veteranima" što je recimo prilično dobro <span class="misspell" suggestions="">funkcioniralo</span> prošle godine. <span class="misspell" suggestions="Nr,Nar">Npr</span>. nekoliko sastanaka prošle godine je bilo <span class="misspell" suggestions="namijenjeni,namijenjen,namijenjena,namijenjene,namijenjenu">namijenjeno</span> samo razmjeni iskustava i <span class="misspell" suggestions="">prepričavanju</span> toga što će tko raditi tako da smo svi bili dobro upoznati sa sadržajem drugih radionica i toga kako ljudi namjeravaju raditi. Ili se <span class="misspell" suggestions="nemia,nemie,nemio,nemir,nemiu">nemi</span> barem tako čini :) Ove godine većina sastanaka je bila više "tehničke" prirode, s tim da je <span class="misspell" suggestions="postojalo,postojano,postajao,postojah,postojan">postojao</span> jedan sastanak sa <span class="misspell" suggestions="profesori com,profesori-com">profesoricom</span> metodike nastave fizike, <span class="misspell" suggestions="nemao,nemio,nemoj,nemoć,demo">nemo</span> jedino ne zna koliko je to ljudima na kraju koristilo. Na početku radionica par ljudi se nije potpuno snašlo, no to je u osnovi i normalno te zato i radimo u parovima. No bilo bi super kad bi se ljudi već na početku osjećali sigurnije. Što se pripremanja tiče <span class="misspell" suggestions="nemao,nemio,nemoj,nemoć,demo">nemo</span> je <span class="misspell" suggestions="">inzistirao</span> na tome da ljudi naprave pisane pripreme, u nadi da će to ljudima biti korisno - neke od njih možete naći <a href="http://sites.google.com/site/summersciencefactory/arhiva/2009"><b>ovdje</b></a> (<span class="misspell" suggestions="">nemo</span> će sad <span class="misspell" suggestions="">uputit</span> "značajan pogled" O_o prema onima koji mu ih još nisu poslali). Dobro je pitanje jesu li bile korisne. I, jesu li? S druge strane nadao se da će te pripreme biti korisne i nekom drugome (ako ništa drugo onda novim mentorima sljedeće godine) pa su zato na webu.<br /><br />Uglavnom i Boki je <span class="misspell" suggestions="">predlagao</span> da sljedeće godine više poradimo na edukaciji samih mentora, sa čime se slažem. Prijedlog je bio da dovučemo i <span class="misspell" suggestions="">profesionalnog</span> <span class="misspell" suggestions="">komunikatora</span> znanosti što bi sigurno pomoglo za jedan dio stvari (ovo je <span class="misspell" suggestions="">izvedivo</span> ako nađemo novaca). Moglo bi se smisliti više aktivnosti, no do toga ćemo kad krene priprema za sljedeću godinu. Koja će ove godine definitivno krenuti ranije :)<br /><br />Inače što se same organizacije tiče <span class="misspell" suggestions="">Nemo</span> tu ima par misli za izmjenu dosadašnje prakse. <span class="misspell" suggestions="">Organizacija</span> samog događaja je ustvari dosta <span class="misspell" suggestions="">distribuirana</span> iako postoji centralni koordinator (s tim da su to prošlih godina bile 2 osobe). Svi voditelji <span class="misspell" suggestions="">briguju</span> oko <span class="misspell" suggestions="">osmišljavanja</span> same radionice koju izvode i nabavke velike većine materijala koji im trebaju, što je ustvari dosta posla čak i ako zanemarimo onih tjedan dana izvođenja same radionice. Koordinator <span class="misspell" suggestions="">briguje</span> o početnom traženju mentora (u čemu opet ovisi i starim mentorima da raznose vijest), <span class="misspell" suggestions="">komunikaciji</span> sa <span class="misspell" suggestions="">MedILS</span>-om, traženju novaca (u čemu <span class="misspell" suggestions="">Nemo</span> i nije bio <span class="misspell" suggestions="">najuspješniji</span>), vizualnom identitetu, <span class="misspell" suggestions="">obavješćivanju</span> svih oblika, zaprima prijave, a onda ih kasnije (uz pomoć drugih) i <span class="misspell" suggestions="">evaluira</span>, te je u toku same radionice <span class="misspell" suggestions="">potrčko</span> za sve i svašta što se treba učiniti/dobaviti. Ovo je dosta posla za jednu ili dvije osobe, ali bi se ustvari dobar dio ovoga mogao <span class="misspell" suggestions="">distribuirati</span> kroz sve ljude koji sudjeluju - ne zato da bi se <span class="misspell" suggestions="">koordinatoru</span> smanjilo opterećenje, nego zato da ne bi bio nužan. Prošle godine je bio problem da nitko od starih mentora osim <span class="misspell" suggestions="">neme</span> nije htio raditi <span class="misspell" suggestions="">organizaciju</span> zato što bi svi rađe radili radionicu - vjerujte i <span class="misspell" suggestions="">nemo</span> bi također :)<br /><br /><span class="misspell" suggestions="">Nemino</span> iskustvo sa izvođenjem projekata u Ćumezu je da je zgodno imati osobu koja je P.I.T.A. (<b><span class="misspell" suggestions="">P</span></b>ain <b><span class="misspell" suggestions="">I</span></b>n <b><span class="misspell" suggestions="">T</span></b>he <b><span class="misspell" suggestions="">A</span></b>ss), koja <span class="misspell" suggestions="">briguje</span> da se sve dešava po nekom redu, ali i to da obaveze mogu biti <span class="misspell" suggestions="">distribuirane</span> preko nekoliko ljudi što je prilično dobra stvar za projekt zato jer (a) ne ovisi sve o jednoj osobi (b) imate više ljudi koji znaju što i kako se radi, što je dobro za transfer znanja i opstanak samog projekta kroz godine. A <span class="misspell" suggestions="">nemo</span> bi htio da ovaj projekt živi i kad on više ne bude mogao voditi stvar, što bi moglo biti već i od sljedeće godine kada se nada završetku studija ;) Kod <span class="misspell" suggestions="">LjTZ</span>-a jedina stvar koja se nešto teže može <span class="misspell" suggestions="">distribuirati</span> je onaj dio sa "<span class="misspell" suggestions="">potrčko</span> za sve i svašta što se treba učiniti/dobaviti" - problem je primarno u <span class="misspell" suggestions="">informiranosti</span> mentora (mnogi ljudi naprosto na početku nisu znali gdje stoje neke stvari), te u snalaženju po <span class="misspell" suggestions="">Splitu</span> (ne možeš poslati drugu osobu u trgovinu ako ne zna kako doći do trgovine). Drugim riječima treba osigurati veću <span class="misspell" suggestions="">informiranost</span> (što ima veze i sa nekim drugim dijelovima organizacije) te možda imati osobu koja se brine samo za logistiku.<br /><br />Drugi dio organizacije kod kojeg dolazi do izražaja ovo opažanje oko <span class="misspell" suggestions="">informiranosti</span> je "omraženi" sastanak poslije <span class="misspell" suggestions="">svakodnevnih</span> aktivnosti :) Umjesto da idete na zasluženi odmor i <span class="misspell" suggestions="">izležavanje</span> na plaži čeka vas još barem pola sata, ako ne i više vremena kada jedni drugima iznosimo informacije koje su se mogle <span class="misspell" suggestions="">prenesti</span> i drugačije i ranije. Obično se na tim sastancima raspravlja o problemima na koje su ljudi naišli taj dan ili o nekim čisto logističkim stvarima poput nabavke stvari koje još nisu nabavljene. Iako je ponekad dobro da više ljudi sudjeluje u nekim razgovorima <span class="misspell" suggestions="">nemo</span> bi rekao da nikad nije bilo potrebno da nas svih 27 bude tamo. Popis materijala bi se sigurno mogao napraviti i ranije (ionako je to obično bio samo komad papira koji bio obišao sve), a za probleme na koje ljudi nailaze bi se moglo naći slično rješenje pa bih ih mogli rješavati ili odmah ili kasnije napraviti sastanak sa <span class="misspell" suggestions="">zainteresiranima</span>. Nešto tipa oglasna ploča bi riješilo pola problema.<br /><br />Interno <span class="misspell" suggestions="">informiranje</span> u vremenu prije radionice vršilo se preko <span class="misspell" suggestions="">mailing</span> liste i foruma, a <span class="misspell" suggestions="">informiranje</span> prema van uglavnom preko naše web stranice. <span class="misspell" suggestions="">Postojao</span> je i pokušaj korištenja foruma za to, ali čini se da za to nije bilo interesa - zapravo do neke mjere <span class="misspell" suggestions="Nemao,Nemio,Nemoj,Nemoć,Demo">Nemo</span> je postavio forum zato da bi mogli sa svima <span class="misspell" suggestions="">komunicirati</span> cijele godine, no očito je ta ideja više u njegovoj glavi nego što je realna potreba. S druge strane za <span class="misspell" suggestions="">organizaciju</span> mu se čini bolje da informacije stoje na forumu zato jer su tako vidljivije, ali dosta ljudi je malo ili nikako koristilo forum za te svrhe, dok se drugima to više sviđalo nego <span class="misspell" suggestions="">mailing</span> lista. <span class="misspell" suggestions="Nemao,Nemio,Nemoj,Nemoć,Demo">Nemo</span> bi općenito više volio kad bi se ljudi češće sami javljali sa time kako im ide, zato jer ovako potrošio dosta vremena (i novaca) na direktno zvanje ljudi što nije baš <span class="misspell" suggestions="">najpraktičnija</span> opcija.<br /><br />Inače prošle godine smo imali blog koji su održavali sudionici, ove godine je to <span class="misspell" suggestions="izostalog,izostaloj,izostalom,izostali,izostala">izostalo</span> djelom zato jer se ne mogu <span class="misspell" suggestions="">ulogirati</span> na njega (<span class="misspell" suggestions="">wooot</span>!), no to bi se stvarno moglo ponovno probati zato jer je prilično dobro <span class="misspell" suggestions="">funkcioniralo</span>. Samo treba otvoriti novog :)<br /><br />Pred kraj <span class="misspell" suggestions="nemao,nemio,nemoj,nemoć,demo">nemo</span> bi se htio osvrnuti na sam koncept radionica i neke stvari koje to povlači. Osnovna poanta ovih radionica je upoznavanje <span class="misspell" suggestions="">zainteresirane</span> djece sa znanošću i dosad smo uvijek išli na opciju da što većem broju djece omogućimo pristup radionicama. To pak znači da svake godine uzimamo relativno malo djece koja su se prijavila prijašnjih godina, što je ustvari šteta s obzirom da znamo da su <span class="misspell" suggestions="oka,oke,oki,oko,oku">ok</span> i <span class="misspell" suggestions="">zainteresirani</span> i bilo bi super omogućiti im <span class="misspell" suggestions="više godišnje,više-godišnje">višegodišnje</span> iskustvo sa <span class="misspell" suggestions="">LjTZ</span>-om. Također svake godine se povećava broj <span class="misspell" suggestions="prijavljeni,pri javljenih,pri-javljenih">prijavljenih</span>, ove godine bilo ih je 100<span class="misspell" suggestions="tinja,tinjac,tinjah,tinjam,tinjao">tinjak</span>, tako da smo morali odbiti 50% <span class="misspell" suggestions="prijavljeni,pri javljenih,pri-javljenih">prijavljenih</span>. <span class="misspell" suggestions="Nemao,Nemio,Nemoj,Nemoć,Demo">Nemo</span> se boji da će se ovaj postotak ubuduće samo povećati s obzirom da više nemamo puno mjesta za rast (fizički ne možemo smjestiti više radionica u <span class="misspell" suggestions="">MedILS</span>, a i financijski je to počelo biti dosta <span class="misspell" suggestions="skupio,skupno,skupoj,skupom,skupi">skupo</span>) tako da imamo problem sa <span class="misspell" suggestions="">skalabilnosti</span> radionice.<br /><br />Jedna opcija bi bila izvođenje <span class="misspell" suggestions="">LjTZ</span>-a dva puta, no <span class="misspell" suggestions="nemao,nemio,nemoj,nemoć,demo">nemo</span> se boji da bi to bilo financijski teško <span class="misspell" suggestions="izvedivoj,izvedivom,izvedivi,izvediva,izvedive">izvedivo</span> (trenutačno je projekt "težak" 80k kn), a i sumnjam da bi većina mentora mogla odraditi 2 tjedna za redom (ili u sklopu jednog ljeta). Druga opcija koja se <span class="misspell" suggestions="nemia,nemie,nemio,nemir,nemiu">nemi</span> u zadnje vrijeme mota po glavi je razrada jednog drugačijeg projekta koji bi se odvijao kroz cijelu godinu. <span class="misspell" suggestions="">MedILS</span> ionako ima praznog prostora kroz cijelu godinu i ideja je postaviti maleni laboratorij u koji bi djeca (ili još bolje bilo tko) mogla dolaziti cijele godine. S obzirom da je većina djece iz Splita ili okolice ovo bi čak moglo i upaliti ako postoji interes.<br /><br />No upalilo ovo ili ne <span class="misspell" suggestions="morta,morate,morati,mora,mort">morat</span> ćemo mijenjati način odabira djece na <span class="misspell" suggestions="">LjTZ</span> - trebamo odlučiti što točno želimo s radionicom (što veća dostupnost ili <span class="misspell" suggestions="">kontinuiraniji</span> rad s manjim brojem njih), ali i promijeniti proces pristupa. Trenutačna pristupnica je glomazna i tražili smo dosta informacija koje nam ne trebaju, a ne pruža nam dovoljno uvida u stvari koje nas <span class="misspell" suggestions="interesi raju,interesi-raju">interesiraju</span>. Proces je potpuno subjektivan i teško je ikome objasniti zašto je netko primljen, a netko drugi ne. S druge strane čini mi se da nismo dovoljno <span class="misspell" suggestions="transparent ni,transparent-ni">transparentni</span> sa rezultatima niti sa uvjetima.<br /><br />Još jedna stvar koja je <span class="misspell" suggestions="">problematična</span> je <span class="misspell" suggestions="su djelovanje,su-djelovanje,sudjelova nje,sudjelova-nje">sudjelovanje</span> djece koja žive van Splita - takvih ustvari imamo <span class="misspell" suggestions="iznenađuju će,iznenađuju-će">iznenađujuće</span> mnogo s obzirom na to da nismo u stanju pružiti smještaj takvoj djeci već taj dio nekako sami moraju riješiti (rođak u <span class="misspell" suggestions="Splita,Spletu,Splinu,Spli tu,Spli-tu">Splitu</span> i <span class="misspell" suggestions="sle,sli,sol,sql,l">sl</span>.). Oko ovog se premišljamo valjda otkako je <span class="misspell" suggestions="">LjTZ</span> počeo 2007me, stvar je dakako u novcima (smještaj u domu košta) i ljudima koji bi ih pazili (mentori koji s njima rade preko dana ne mogu ih paziti cijelo vrijeme inače bi se brzo premorili) tako da bi trebali još ljudi samo za to. Možda jednog dana :)<br /><br />Neki su u <span class="misspell" suggestions="anketa ma,anketa-ma">anketama</span> tražili da <span class="misspell" suggestions="">LjTZ</span> traje dulje, a <span class="misspell" suggestions="nemia,nemie,nemio,nemir,nemiu">nemi</span> se nekako čini da bi i mentori voljeli dolje ostati nešto dulje (ali ne predugo, 2007 je stvar traja 2 tjedna i mnogi su na kraju bili stvarno izmoreni). Uglavnom za razmisliti je o produljenju radionice za dan do dva, pa smanjiti količinu posla po danu (<span class="misspell" suggestions="nr,nar">npr</span>. ranije završavanje dnevnih aktivnosti), no to nam opet donosi dodatne troškove u hrani i smještaju.<br /><br />Još jedna stvar koju je predložio Boki je veća briga oko <span class="misspell" suggestions="potencijale,potencijal ne,potencijal-ne">potencijalne</span> medicinske pomoći. <span class="misspell" suggestions="Nemao,Nemio,Nemoj,Nemoć,Demo">Nemo</span> nekako sumnja da možemo nabaviti osobu koja bi bila stručna i bila cijelo vrijeme tamo samo zbog toga, no postoji opcija da mentore (barem dio njih) pošaljemo na tečaj prve pomoći što je potpuno izvediva stvar. Inače trenutačno postoji minimalno osiguranje za djecu u slučaju nezgode, ali ustvari bi morao provjeriti što to točno pokriva.<br /></div> </div>nemohttp://www.blogger.com/profile/03551542405516294214noreply@blogger.com2tag:blogger.com,1999:blog-3179748034937666356.post-63498588813101985642009-08-31T22:39:00.003+02:002009-08-31T23:38:53.411+02:00učite zajedno sa nemom :)<div style="text-align: justify;">Vrijeme je jesenskih ispitnih rokova, ako ih uopće imate. Bliži se početak nove akademske godine. U poslu ste preko glave? Ili vas uopće ne more brige studentskih oblika. Dakle savršeno je vrijeme da si dodate još stvari za vrat - učite zajedno sa nemom! :D Što točno nemo ima na pameti?<br /></div><br /><div style="text-align: justify;">Pa s obzirom da još malo start nove akademske godine to znači da počinju novi kolegiji, među time i 2 on-line kolegija koji su nemi prošle godine promakli (skužio je da se održavaju tamo negdje krajem semestra):<br /></div><ol><li style="font-weight: bold;"><a href="http://eci831.wikispaces.com/">EC&I 831: Social Media & Open Education</a></li><li style="font-weight: bold;"><a href="http://ltc.umanitoba.ca/wiki/Connectivism">CCK09: Connectivism and Connective Knowledge 2009</a></li></ol><div style="text-align: justify;">O čem' se radi? Pa oba kolegija su specifična po tome što su u cijelosti on-line i potpuno otvoreni za sudjelovanje, a pod time se ne podrazumjeva samo dostupnost sadržaja (knjiga na webu i sl.), već i cijeli doživljaj. I oba su donekle povezana, poveznice su otvorena edukacija i "izrabljivanje" interneta u edukacijske svrhe.<br /></div><br /><div style="text-align: justify;"><a href="http://eci831.wikispaces.com/"><span style="font-weight: bold;">EC&I 831</span></a> počinje 8.9.2009., a održava se na Sveučilištu u Regini (Kanada), u sklopu njihovog diplomskog studija na Učiteljskom fakultetu (Faculty of Education). Uz studente koji to "slušaju" tamo na kolegij se neobavezno može upisati bilo tko - samo pošaljete svoje osnovne informacije. Jedina fiksna obaveza (ako to možete nazvati obavezom) je sudjelovanje na sesijama uživo koje se odvijaju jednom tjedno, i to u 21h navečer po Hrvatskom vremenu tako da vam se sigurno neće preklapati sa drugim obavezama. A što se uči? Pogledajte trailer! Da, kolegij ima trailer :)<br /></div><br /><object height="344" width="425"><param name="movie" value="http://www.youtube.com/v/vVbO2q0ZSok&color1=0xb1b1b1&color2=0xcfcfcf&feature=player_embedded&fs=1"><param name="allowFullScreen" value="true"><param name="allowScriptAccess" value="always"><embed src="http://www.youtube.com/v/vVbO2q0ZSok&color1=0xb1b1b1&color2=0xcfcfcf&feature=player_embedded&fs=1" type="application/x-shockwave-flash" allowfullscreen="true" allowscriptaccess="always" height="344" width="425"></embed></object><br /><br /><div style="text-align: justify;">Osnovne informacije kao i popis nastavnih jedinica možete naći na linku koji sam stavio gore. Okusnica kolegija je otvorena edukacija, ideja da bi obrazovanje trebalo biti dostupno svima, što se realizira kroz upotrebu socijalnih medija kako bi se omogućio pristup znanju, njegovo stvaranje i općenito učenje i poučavanje na otvoren način. Ukidanje školarina nije na popisu stvari koje se uče, ali inače ideja itekako ima veze sa stvarima koje su se dešavale u ovim krajevima tamo negdje u travnju ;) Uostalom nemo je čak nešto i pisao o tome (<a href="http://nemouci.blogspot.com/2009/04/nemo-uci-o-otvorenoj-edukaciji.html">nemo uči o otvorenoj edukaciji</a> ;)<br /></div><br /><div style="text-align: justify;"><a href="http://ltc.umanitoba.ca/wiki/Connectivism"><span style="font-weight: bold;">CCK09</span></a> je kolegij sa Sveučilišta u Manitobi (također Kanada) u sklopu studija "Nadolazećih tehnologija u edukaciji" (Emerging Technologies for Learning), a počinje 14.9.2009. Od prošle godine ima jedna zgodna informacija, a to je da je na navrate kolegij posjećivalo ~2000 ljudi, s time da je broj stvarno aktivnih bio oko 200, te da ljudi koji vode kolegij općenito ni ne pokušavaju kontrolirati tu masu ljudi, već više pružaju određenu "podršku" za učenje koje uglavnom izvodite na način koji vam odgovara. Eh da, i kolegij od 2008. nije baš ni završio u klasičnom smislu te riječi, ljudi koji su ga "pohađali" nastavili su raditi zajedno i dalje.<br /></div><br /><div style="text-align: justify;">Okusnica ovog kolegija je konektivizam - jedna od teorija učenja, a ova specifično gleda na učenje kao na mrežni efekt, u kojem se učenje javlja kao posljedica interakcije ljudi koji tvore mrežu (ili barem to nemo zasad tako kuži). Očito da su socijalne mreže dušu dale za takve oblike učenja, tako da se stvar nadovezuje na EC&I 831 u tom smislu.<br /><br />Osim što nemu ovakve stvari jako zanimaju htio bi vidjeti i kako ovakvi kolegiji stvarno funkcioniraju, a nema boljeg načina nego da isproba stvar uživo. A s obzirom da oba kolegija uključuju izgradnju svojevrsnih grupa (mreža bolje rečeno) za učenje čini mu se zgodnim imati još ponekog iz svojih krajeva tko bi sudjelovao u iskustvu zajedno sa njim ... što više to veselije :)<br /><br />Pa ako ima nadobudnih ljudi koji bi se priključili odazovite se!<br /></div>nemohttp://www.blogger.com/profile/03551542405516294214noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3179748034937666356.post-39335710149519637632009-08-26T20:35:00.002+02:002009-08-26T22:13:30.976+02:00nemo uči o efikasnim školskim sustavima<a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://www.teacherqualitytoolbox.eu/uploads/nieuws/mckinsey%281%29.jpg"><img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 223px; height: 139px;" src="http://www.teacherqualitytoolbox.eu/uploads/nieuws/mckinsey%281%29.jpg" alt="" border="0" /></a>Nemo je danas naletio na jedno izvješće - <a href="http://www.mckinsey.com/clientservice/socialsector/resources/pdf/Worlds_School_systems_final.pdf"><b>"How the world's best-performing school systems come out on top"</b></a> (PDF, 9.5MB). Iako sa kraja 2007 stvari koje se nalaze unutra teško da su zastarjele, a Nemo bi jedino bio sretniji da je na to naletio ranije (zapravo bio bi još sretniji da je na to naletila ekipa iz MZOŠ-a :)<br /><br /><div style="text-align: justify;"> I o čemu je stvar? Ukratko radi se o 3 stvari koje su najvažnije ako želite da vaš školski sustav bude bolji. Reforme u školstvu često izgledaju ovako nekako:<br /></div><blockquote><div style="text-align: justify;">Površina je uznemirena i turbulentna, dok je oceansko dno mirno i spokojno, čak pomalo mutno. Isto tako pravila i zakoni se izmjenjuju dramatično, ostavljajući dojam velikih promjena ... dok duboko ispod površine život neometano nastavlja dalje.<br /></div><div style="text-align: right;"><i>L. Cuban (1984)</i><br /> </div></blockquote><div style="text-align: justify;">Ovu morsku analogiju Nemo je također našao u izvješću, a jako ga podsjeća na zadnjih nekoliko godina u našem školstvu gdje smo vidjeli niz reformi, izmjena i sl., koje su izvedene s puno pompe, ali počesto nabrzaka i s malo efekta. Stvar je u tome što ovakve reforme ostavljaju dojam da je puno toga učinjeno, dok je ustvari malo toga ostavilo traga na to kako se stvari odvijaju u razredima i predavaonama. A ustvari to je otprilike jedino važno - što se to odvija na nastavi.<br /></div><br /><div style="text-align: justify;"> Dakle koje su to 3 navike školskih sustava koji su veoma uspješni, barem po nekim internacionalnim standardima poput PISA-e? Lijepo i jednostavno:<br /></div><ol style="text-align: justify;"><li style="text-align: justify;">Dovedite prave ljude da postanu učitelji.</li><li>Napravite od njih kvalitetne učitelje.</li><li>Osigurajte uvijete kako bi svako dijete u sustavu dobilo najbolje moguće podučavanje.</li></ol><div style="text-align: justify;"> Da li se to u Hrvatskoj radi? Ukratko rečeno: NE! Nemo preporuča da za detalje pročitate izvješće (nije predugačko, ima puno slikica ;) no osnove ideje će ipak prenijeti....<br /></div><br /><div style="text-align: justify;"> (1) U sustavima koji rade kako spada učiteljsko zanimanje je cijenjeno i prestižno - interesantna činjenica je da nije nužno i puno više plaćeno od privatnog sektora, ali nužno je da ne bude potplaćeno. <b>HRsituacija:</b> svi smo svjedočili nedavnim rezuckanjima plaća koje su ionako bile niske. Struka je zadnje bila cijenjena kad je to radila nemina baka :-?<br /></div><br /><div style="text-align: justify;"> (1) Također postati učitelj ne može svatko, štoviše postoje vrlo kompetitivni uvjeti prije nego što uopće upišete studij koji vam omogućava da postanete učitelj. <b>HRsituacija:</b> nije baš da se svi gužvaju za upis nastavničkih smjerova, a valjda svatko misli da može predavati bolje od "ovih sada".<br /></div><br /><div style="text-align: justify;"> (2) Kod školovanja učitelja velika pažnja se posvećuje količini vremena provedenog u samoj nastavi (ne manje od 20 tjedana), s obzirom da ćete ionako na taj način steći najviše iskustva. Također usavršavanje ne staje time što ste završili studij, a u većini uspješnih sustava morati ćete proći i početničku godinu kada imate manje predavanja i radite sa specijalno obučenim mentorom. <b>HRsituacija:</b> unatoč tome što kod nas efektivno ne možete predavati bez 5 godina studija (po novoj situaciji) količina prakse koje ćete dobiti u tom vremenu su uglavnom prilično malene, većina se svodi na knjiško znanje. Prvo vrijeme rada imate početnički status, no koliko je Nemi poznato kvaliteta mentora dosta varira i mnogo ljudi je u prvo vrijeme doslovce ostavljeno da "pliva kako zna i umije". Također tečajevi za usavršavanje također jako variraju po kvaliteti.<br /></div><br /><div style="text-align: justify;"> (3) Zadnji dio posvećen je "brisanju" razlika koje postoje među učenicima, tj. to da je sustav svjestan svojih mana i nedostataka, ali do na razinu pojedinog učenika, kako bi mu se mogao prilagoditi. Stvarno uspješni sustavi omogućavaju učenicima koji dolaze iz manje povlaštenih sredina i onima sa poteškoćama da budu jednako uspješni kao i oni koji bolje stoje. Uspjeh sustava se provjerava raznim oblicima provjera (od nacionalnih ispita, pa do školskih inspekcija), što dosta varira od zemlje do zemlje. <b>HRsituacija:</b> situacija u pojedinim školama može jako varirati, ali eto i kod nas su se u zadnje vrijeme počele uvoditi neke mjere koje bi barem trebale ukazati na to kako kome u sustavu ide. Dakako pitanje je što će se učiniti po tom pitanju.<br /></div><br /><div style="text-align: justify;"> Činjenica je da jako kaskamo u području "ljudskih resursa" i da se po tom pitanju ništa ozbiljno ne čini. Većina reformi koje su kod nas činjene u zadnje vrijeme koncentrirala se na pitanje školskog gradiva i kurikuluma - HNOS je to činio za osnovno obrazovanje, prijedlog NOK-a je to (neuspjelo) trebao učiniti za obavezno obrazovanje do 2. razreda srednje škole, u visokom školstvu Bolonja je uglavnom mijenjala samo izgled studija i razne formalnosti. Također zgrade su važnije od ljudi, zato jer se uz otvaranje zgrade netko može uslikati kako prerezuje vrpcu.<br /><br />Dobra stvar je što se većina od mjera koje ovo izvješće navodi može implementirati bez većih problema (opisano je dosta konkretnih primjera) i imat će relativno brz efekt (na skali desetljeća, nažalost još uvijek presporo za naše političare koji razmišljaju na skali od max. 4 godine).<br /></div>nemohttp://www.blogger.com/profile/03551542405516294214noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3179748034937666356.post-53446855357443238662009-07-14T21:27:00.004+02:002009-07-14T21:50:13.413+02:00nemo uči o čudima tehnikeNemo je prije par minuta završio sa sagledavanjem RSS feedova te je baš toliko hepi sa dva članka na koja je naletio da ih je htio polinkati dalje :) Htio je napisati i kratki komentar na fejsu, ali očito komentar i nije bio toliko kratak pa eto sad piše cijeli post...<br /><br /><b><a href="http://education.change.org/blog/view/technology_the_wrong_questions_and_the_right_questions">Technology: The Wrong Questions and the Right Questions</a></b><br />Čini se da je draga učiteljska struka uvijek bila pomalo čudna - Sokrat nije bio sretan sa time što se u njegovo vrijeme pojavila pismenost, pa su se kasnije crkvenjaci ljutili na Gutenberga što im mrsi račune sa tiskarskim strojem, još kasnije se javilo to ČUDO od školske ploče i pločica za učenike (do današnjih dana zamijenjeno bilježnicama), moram li napomenuti da učitelji u to vrijeme također nisu bili sretni. I sad ti prokleti interneti, fejsbuci, mobiteli ... ARRRGGGGHHHHH! Jedan od finijih članaka na koje je Nemo naletio, a da su vezani uz usporedbu neke stare promjene medijske paradigme sa ovom današnjom. Povijest je majka mudrosti, ali nekako nam to očito ne sjeda :) Ova tema inače zaslužuje detaljniju obradu, ima se materijala, samo se treba vremena.<br /><br /><b><a href="http://www.johnconnell.co.uk/blog/?p=2178" rel="bookmark">Discomfiting Audiences</a></b><br />Jedan članak na temu koja je Nemi prilično draga, a radi se o oksimoroničnoj situaciji pričanja o novim metodama poučavanja na stari način. Ponašanje skoro svih mojih profača iz pedagogija, didaktika, psihologija i metodika bi se dalo sažeti u rečenicu "<span style="font-weight: bold;">They can talk the talk, but can't walk the walk"</span>, olitiga "ja vama ex catedra pričam o nekim pedagoškim bravurama koje biste vi trebali primjenjivati, ali eto ja sam očito nesposoban sam to učiniti" }:-> Neke ljude to očito ne brine, no ima i ljudi koje smeta to što o prilično kul stvarima moraju pričati na prilično nekul način. Naklon ovom caru što se smjestio pričati među publiku, Nemo si je tako nešto htio napraviti, samo što baš ne priča pred gomilama tako često (a u školi se ionako kloni ex catedra pristupa).nemohttp://www.blogger.com/profile/03551542405516294214noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3179748034937666356.post-36719199506358142122009-06-15T22:29:00.003+02:002009-06-15T23:44:03.925+02:00nemo radi fight Split vs. Zagreb!Kada bi se Nemo kojim slučajem pojavio na PMF-u u Zagrebu u zadnjih (još malo pa) godinu dana uobičajeno pitanje bi bilo: "I, kako je u Splitu?"; a uobičajeni odgovor bi bio "Dobro!". S obzirom da dotični odgovor i nije baš pretjerano informativan Nemo si misli da bi napokon moga napraviti malu usporedbu studija u Zagrebu i Splitu, s obzirom da je ljetni semestar ipak pri kraju.<br /><br /><span style="font-weight: bold;">Napomena</span>: Nemo je prije i još uvijek studira na nastavničkom smjeru fizike i informatike. Ovdje će primarno opisati svoje osobno iskustvo, ali će se također poslužiti i mišljenjima kolega koji su se također prebacivali kao i on, a nalaze se na drugim smjerovima.<br /><span style="font-weight: bold;font-size:130%;" ><br />Kveščn #1: Isplati li se prebaciti sa studija u Zagrebu na studij u Splitu?</span><br /><br />Kada je Nemo negdje prošle godine u isto ovo vrijeme razmišljao o prebacivanju u glavi je imao par razloga: (1) na studiju u Zagrebu na 4. i 5. godini praktički nema informatičkih kolegija, dok na studiju u Splitu i dalje vrijedi podjela opterećenja pola-pola, s tim da u Splitu štoviše na izbor ima nekoliko kolegija iz informatike koji su mu izrazito interesantni i uglavnom su vezani za e-učenje, (2) na studiju u Splitu ima manje ljudi što uvijek dobro završi po pitanju nastave, (3) postoji kritična količina mlađih ljudi (Dejan Vinković, Željka Fuchs, Ante Bilušić ...) koji su formirali dotične studije i iz prvog iskustva može zaključiti da će na studiju u Splitu atmosfera odnosa prema studentima biti bolja. Također (4) od strane gore navedenih uvjeren je da može dobiti mjesto u domu ili će netko polomiti guzicu da mu to mjesto nabavi s obzirom da ovi ljudi gore jako žele da Nemo i drugi ljudi dođu na studij u Split.<br /><br />Dakle što se od toga ostvarilo i na što je još Nemo nabasao? (1) Što se informatičkih kolegija tiče već sama činjenica da postoje je bolje od Zagreba, no Nemo mora napomenuti da većim dijelom nije zadovoljan izvedbom dotičnih kolegija - neki su bili dobri, dok su drugi bili opća katastrofa - dakle izvedba otprilike jednako dobra kao u Zagrebu na prve 3. godine. (2) Na studiju u Splitu stvarno ima manje ljudi (13 sveukupno na svim smjerovima fizike) i to se dosta osjeti na individualnom tretmanu. Ako znate što radite i što želite stvarno možete doći do izražaja. To se pogotovo osjeti u odnosu spram dobrog dijela nastavnog kadra sa kojim si je Nemom većinom na "Ti", a komunikacija više izgleda kao da ste sa prijateljima nego sa profesorima. Nažalost ista stvar ne vrijedi i za ljude sa informatičkog odsjeka koji su početkom ovog semestra na profesorski ured stavili kvaku koju ne možete otvoriti izvana. A otvoriti vam nitko neće čak ni kad kucate :( (3) kolegiji na fizici variraju u kvaliteti, slično kao i oni sa informatike (iako ipak nije bilo nijednog TOLIKO lošeg). Npr. najvažniji kolegij na studiju, Metodika nastave fizike, je izveden jako dobro, dok se na drugom kraju spektra nalazila Kvantna 2 koja praktički nije imala vježbi i ima urnebesno dugačak usmeni koji Nemo još nije dao. Na drugim smjerovima situacija je dakako varirala - Astrofizika je uglavnom imala jako interesantne kolegije koje predaju strani predavači, no studij Astrofizike se više ne može upisati zato jer se on ne može održavati zbog financijskih i administrativnih problema :( Za biofiziku nisam skroz siguran kako je išlo, smjer Računalske fizike je isto imao dosta interesantnih kolegija, kao i Fizika okoliša, no taj je malo specifičan s obzirom da kolega Crljenica studira skoro kao da je na doktorskom studiju (jel Nemo napomenuo ono sa individualizacijom? :) Velika prednost na svim studijima je visoka razina izbornosti - za izborne kolegije se može uzeti bilo što samo da zadovoljava količinu ECTS bodova, što vam efektivno omogućava visoku razinu kontrole nad svojim studiranjem.<br /><br />Što se studentskog standarda tiče tu je Nemo naišao na niz problema, koji su više vezani uz način na koji funkcioniraju stvari u državi nego sa samim studijem fizike. (1) ostao je bez X-ice. Zašto? Zbog načina na koji se morao prebacivati, dakle za ovo je više kriv Zagreb nego itko drugi. Nemo je studirao i po starom studiju, nakon čega se morao prebaciti na bolonjski. Sada kad se prebacivao u Split država na to gleda kao drugo prebacivanje gdje gubite pravo prehrane. U ovakvoj situaciji se većina ljudi ne bi trebala nači, ali ne bi se našao ni Nemo da Zagreb daje titulu prvostupnika nakon 3 godine. U tom slučaju Nemo se ne bi prebacivao, nego samo upisivao diplomski studij što je potpuno legalna akcija. (2) mjesto u domu nismo uspjeli dobiti, unatoč tome što postoji odluka Sveučilišta u Splitu da diplomski studenti fizike imaju prednost. Zašto? Zato jer se ni teoretski ne možete prijaviti na natječaj za dom na vrijeme. Naime natječaj je u 7. mjesecu, a Nemo se na studij u Splitu upisao tek u 10. mjesecu. Za ovo je dakle kriv SC koji bi trebao napraviti zasebni natječaj za diplomske studente s obzirom da na ovakav način mobilnost nigdje u Hrvatskoj neće funkcionirati kako se spada. Srećom pa nas je 4 fizičara u jednom stanu tako da nas smještaj ne dođe puno. Ali i inače je dom u Splitu teško dobiti, dosta teže nego u Zagrebu. (3) Prehrana je slična onoj u Zagrebu, jedino što menza u Spinutu uopće nema pojam menija tako da treba jače paziti što se uzima (inače Nemo dijeli iksicu sa cimerom poradi toga što nema svoju i pouzdano ta konfiguracija izdrži cijeli mjesec bez gladovanja ;).<br /><br />Ima li stvari koje su bolje u Zagrebu? Ima - (1) za početak Nemi jako nedostaju prijatelji iz Zagreba i činjenica je da ekipa ovdje nije toliko aktivna koliko su ljudi gore. No kad bi se više ljudi šrebacilo ... you get my drift ;) No općenito osjeti se činjenica da je Zagreb veći grad sa izmješanijom populacijom. S druge strane Split ima kik-es klimu (no svejedno vam treba grijanje preko zime), i kako se ono naziva ono plavo čudo za kojim Dalmatinski studenti kukaju kad dođu na studij u Zagreb ... ah da ... More :) (2) Refereda na fizici je miljama ispred one u Splitu. Ovdje teta Ana zna sve poimence, ali neefikasni su i to je prava patnja kad se treba nešto obavit.<br /><br />U cijeloj toj kalkulaciji Nemo procjenjuje da se njemu stvarno isplatilo prebaciti, no možda nekom drugom neće biti tako dobro. Studij u mnogim segmentima stvarno je bolji, ali situacija sa organizacijom ne blista tako da vam ipak treba malo odvažnosti ;)<br /><br /><span style="font-weight: bold;font-size:130%;" >Kveščn #2: Isplati li se potpuno preskočiti studij fizike u Zagrebu i odmah na prvoj godini upisati u Splitu?</span><br /><br />Ovo je malo više tricky pitanje za Nemu s obzirom da nije studirao prve 3. godine dolje, pa ovdje više ovisi o pričama drugih ljudi. Neke stvari se iz prethodnog pitanja mogu šaltati o ovdje.<br /><br />(1) U Splitu svi na početku studiraju zajedno, a tek kasnije se formiraju smjerovi i stvarno postoji 3+2 shema studija. U Zagrebu već na prvoj godini morate biti odlučniji oko toga što smjerate i odmah u startu računajte da će vam mobilnost i mogućnost studentske razmjene patiti zbog činjenice da studirate 5 godina u komadu. (2) Iz razgovora sa kolegama koji su se ove godine prebacivali na preddiplomski, a ne diplomski studij zaključio bih da kvaliteta kolegija i nije toliko različita, ali da je u Splitu jednostavnije položiti većinu kolegija. Istraživački studij u Zagrebu je specifično poznat po tome što ima tendenciju natjerati vas da pišate krv, da se slikovito izrazim, što si možda ne želite u životu. (3) Svi studenti fizike na 1. i 2. godini su ove godine dobili državnu stipendiju B kategorije (deficitarni) što je dobro, ali dobivanje doma je i dalje kompliciranije nego u ZG.<br /><br />S druge strane Zagreb je ipak Zagreb, kao što je Nemo napomenuo ranije, te možda i nije toliko loše iskustvo studirati tamo. Jedino što je Nemo bio siguran da je tamo već predugo i da je 5 godina studija tamo definitivno previše :) Također u Zagrebu je prednost prisustva Instituta za Fiziku i Instituta Ruđer Bošković u slučaju da imate volje istraživati nešto sa strane, ali ovisno o afinitetima to možete i ovdje, uz veću podršku fakulteta + što vam veća izbornost i mogućnost mobilnosti na neki studij u inozemstvo.<br /><br />Tako da odgovor opet nije jednoznačan ;) Ukoliko netko ima pitanja pucajte ...nemohttp://www.blogger.com/profile/03551542405516294214noreply@blogger.com2tag:blogger.com,1999:blog-3179748034937666356.post-87899119895025897622009-06-15T21:34:00.004+02:002009-06-15T22:06:26.933+02:00nemo ponovno uči o igranju<a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://ihasahotdog.wordpress.com/files/2008/12/funny-dog-pictures-dog-and-cat-play-circus.jpg"><img style="cursor: pointer; width: 320px; height: 212px;" src="http://ihasahotdog.wordpress.com/files/2008/12/funny-dog-pictures-dog-and-cat-play-circus.jpg" alt="" border="0" /></a><br />Ha, skoro pa da je zaboravio na seminar :) Eto nakon par dana pretraživanja Nemo je složio seminar <a style="font-weight: bold;" href="http://docs.google.com/View?id=dd8596dm_226vj46rjgg">Prestani raditi i odi se igraj nešto korisno</a>. Inače dotičnu rečenicu, ali u malo permutiranom obliku Nemo je veoma često čuo od svoje majke u srednjoškolskim danima, a i kasnije ;) Seminar radi pregled ideja o igranju ... što je to uopće igra, čemu služi i kako igranjem možemo unaprijediti ljudsku interakciju.<br /><br />Zapravo prilično je teško definirati to sve, igra je relativno slabo istraženo područje, očito ju ni znanstvenici ne shvaćaju potpuno ozbiljno ;) Možda najkorisniji izvor informacija bio je članak iz New York Timesa: <a style="font-weight: bold;" href="http://www.nytimes.com/2008/02/17/magazine/17play.html?ei=5124&en=370521e3a96cf510&ex=1360904400&partner=permalink&exprod=permalink&pagewanted=all">Taking Play Seriously</a>, koji toplo preporučam zbog dobrog pregleda istraživanja o igri (daleko bolji od članka na <a style="font-weight: bold;" href="http://en.wikipedia.org/wiki/Play_%28activity%29">wikipediji</a>). Jedini problem je bio izvući konkretne reference s obzirom da novinarski članci baš i nemaju visoke standarde citiranja, no tu je od velike pomoći bio poveća lista članaka i knjiga iz područja igre koje navodi <a style="font-weight: bold;" href="http://nifplay.org/biblio_fin.html">Nacionalni institut za igru</a>, na čijim stranicama se može naći još puno korisnih informacija. Inače referenciranje nije bila baš dobra strana ni u knjizi "Igra i dijete" Mirjane Duran, s obzirom da unatoč tome što u tekstu očito stoji da je citiran neki članak/knjiga pola dotičnih referenci nije u popisu literature i jedino što vam tada preostaje je Google Scolar. Dotična knjiga je fora zbog povećeg popisa igara, no koji u seminaru Nemo baš i nije mogao reproducirati.<br /><br />Što se uporabe igre u nastavi tiče najkorisniji izvori su bili <a style="font-weight: bold;" href="http://playfullearning.pbworks.com/">The Playful Learning Wiki</a> na kojem se nalze bilješke jedne radionice o korištenju igara u nastavi i Editing in the Dark blog, na kojem se nalazili dosta članaka o <a style="font-weight: bold;" href="http://boora.ca/blog/?tag=game-based-learning">game based learningu</a>. Tamo sam i naletio na opis kolegija <a style="font-weight: bold;" href="http://open.byu.edu/ipt692r-wiley/">Open Education 2009</a>, kojeg je profesor Wiley doslovce bazirao na RPG igrama. Birate svojeg lika, rješavate questove, dobivate XP-e koji se kasnije pretaču u neku ocjenu :D Šteta što Nemo na ovakve stvari naleti tek nakon što su gotove, fora sa ovim i sličnim kolegijima je što bilo tko može sudjelovati, nije nužno biti na dotičnom sveučilištu. Nemo mora pripaziti sljedeći zimski semestar :-><br /><br />Za kraj jedan video koji Nemo nije stavljao u seminar, ali je veoma informativan po pitanju koliko bi igre mogle biti važne u edukaciji ... I am a video game adict:<br /><br /><object height="344" width="425"><param name="movie" value="http://www.youtube.com/v/_IznAvaJb5Q&hl=en&fs=1&"><param name="allowFullScreen" value="true"><param name="allowscriptaccess" value="always"><embed src="http://www.youtube.com/v/_IznAvaJb5Q&hl=en&fs=1&" type="application/x-shockwave-flash" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true" height="344" width="425"></embed></object>nemohttp://www.blogger.com/profile/03551542405516294214noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3179748034937666356.post-750363132717502312009-06-09T21:40:00.006+02:002010-01-24T17:54:12.270+01:00nemo uči o elektornici STM-a<a href="http://picasaweb.google.hr/lh/photo/4C_jPJV7gOtjP__O3iMo2A?feat=directlink" onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}"><img alt="" border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgPl1ksRWIuzPB3fEwsWfM2_HrJJwnhlN9t-T3wWSYj3afrKMkthpfowGAA9op7vbputoZBnn4vGNoJe3HGYfL0uFpw45iY96KX7l7691Ox45ITv-Sn8vT5jkA6rLGy9rFR3DF4ynWWs1s/s288/stm.png" style="cursor: pointer; float: left; margin: 0pt 10px 10px 0pt;" /></a>Nemo sa još dvoje kolegica (Ana i Lući) radi na izradi elektronike za Skenirajući tunelirajući mikroskop. Drugi kolege još rade na izradi mehaničkog postolja i računalne podrške koja će sve to upravljati. Inače <a href="http://sxm4.uni-muenster.de/stm-en/" style="font-weight: bold;">dizajn</a> smo posudili od skupine ljudi koji su to radili na Sveučilištu u Munsteru. Mehanički dio će biti isti, dok će elektronika i software biti ponešto drugačiji.<br />
<br />
Naime mi nemamo mogućnost jednake kontrole preko računala - ova ekipa je imala A/D i D/A karticu u računalu za koju su sami radili program. Mi imamo drugačije čudo od kartice koje ima 24 digitalna izlaza i 16 analognih ulaza, koje se kontrolira iz <a href="http://www.ni.com/labview/" style="font-weight: bold;">LabView</a>-a pa ćemo još morati dizajnirati sklop za <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Digital-to-analog_converter" style="font-weight: bold;">D/A konverziju</a> te napraviti "program" za mjerenje i kontrolu u LabView-u. S druge strane mi ćemo iskoristiti još neke uređaje koje imamo u labosu pa ne moramo radi pola <a href="http://sxm4.uni-muenster.de/stm-en/" style="font-weight: bold;">elektronike</a> koju oni imaju. Zaključili smo da su nam dovoljni podsklopovi za kontrolu glave STM-a u X, Y i Z smijeru, ostalo radimo pomoću generatora napona i lock-in pojačala.<br />
<br />
Zadatak Nemine skupine je napraviti sve potrebne elektroničke komponente i u zadnjih par četvrtaka smo uspjeli posložiti testni postav sklopa za kontrolu i napraviti dizajn pločice. Ono što još slijedi je osmišljavanje skroz novog sklopa koji će se sastojati od 3 D/A konvertora koji služe za prilagodbu signala sa računala. Srećom pa ova kartica koju imamo ima analogne ulaze pa ne moramo raditi i nekoliko A/D konvertora za pretvorbu mjernog signala. Inače cijela stvar se giba dosta sporo zato jer kolegice nemaju baš puno iskustva sa elektronikom - posljedica toga što se na faksu to slabo prošlo unatoč tome što se to kao radi na kolegiju po imenu Elektronika. Nemo ima tu prednost da je to sve prošao još u srednjoj (<a href="http://www.tsrb.hr/" style="font-weight: bold;">TŠRB</a>) pa može i pokazati kako se radi :) Inače Nemo je zadnji put radio na nekom sklopovlju prije 6 godina, slabo se ima prilike na faksu, srećom pa ga znanje još služi. Nemo si misli da bi mogao složiti neke tutorijale za igranje s elektronikom kad nađe vremena, čini se da ljudima ne bi škodilo.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://photos-a.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc1/hs107.snc1/4610_91799214378_630929378_1769616_5911214_n.jpg" onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img alt="" border="0" src="http://photos-a.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc1/hs107.snc1/4610_91799214378_630929378_1769616_5911214_n.jpg" style="float: left; height: 259px; margin: 0pt 10px 10px 0pt; width: 320px;" /></a><br />
</div>Inače ni ostalima baš ne ide najbrže - grupa za mehaniku još nije ni počela, a dijelovi su već odavno stigli. Ajd softweraši ni ne mogu baš puno dok se naš posao ne završi. Tako da će STM najvjerojatnije biti gotov tek najesen, valjda ćemo malo gledat atome ;)<br />
<br />
Inače sve što Nemo ufotka, a vezano je za izradu STM-a naći će se u ovom <a href="http://www.facebook.com/album.php?aid=81757&id=630929378&l=a8857df188" style="font-weight: bold;">albumu</a> (zasad samo elektornika ;)nemohttp://www.blogger.com/profile/03551542405516294214noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3179748034937666356.post-48923285528853656532009-06-08T23:27:00.005+02:002009-06-09T22:23:46.065+02:00nemo uči o igranjuNemo bi do četvrtka trebao napraviti seminar za Psihologiju 2 i to o igranju :) Temu sam izabrao zbog ovog predavanja:<br /><br /><object height="326" width="334"><param name="movie" value="http://video.ted.com/assets/player/swf/EmbedPlayer.swf"><param name="allowFullScreen" value="true"><param name="wmode" value="transparent"><param name="bgColor" value="#ffffff"> <param name="flashvars" value="vu=http://video.ted.com/talks/embed/StuartBrown_2008P-embed-PARTNER_high.flv&su=http://images.ted.com/images/ted/tedindex/embed-posters/StuartBrown-2008P.embed_thumbnail.jpg&vw=320&vh=240&ap=0&ti=483"><embed src="http://video.ted.com/assets/player/swf/EmbedPlayer.swf" pluginspace="http://www.macromedia.com/go/getflashplayer" type="application/x-shockwave-flash" wmode="transparent" bgcolor="#ffffff" allowfullscreen="true" flashvars="vu=http://video.ted.com/talks/embed/StuartBrown_2008P-embed-PARTNER_high.flv&su=http://images.ted.com/images/ted/tedindex/embed-posters/StuartBrown-2008P.embed_thumbnail.jpg&vw=320&vh=240&ap=0&ti=483" height="326" width="334"></embed></object><br /><br />Stuart Brown je istraživač na <a style="font-weight: bold;" href="http://nifplay.org/index.html">Nacionalnom institutu za igru</a> (eto preko bare imaju i to :), a ovo predavanje je Nemi bilo interesantno zbog širokog pregleda značaja igre, primjene igre u svakodnevnim aktivnostima, ali i načina istraživanja. Unatoč tome što je igra važna aktivnost u ljudskom razvoju čini se da se i danas još relativno malo o njoj zna, pogotovo sa neurološkog stanovišta (eto donedavno igra nije bila dovoljno "ozbiljna" da bi se "ozbiljna" znanost time bavila). Čini se da je došlo vrijeme da se <a style="font-weight: bold;" href="http://www.nytimes.com/2008/02/17/magazine/17play.html?pagewanted=1&ei=5124&en=370521e3a96cf510&ex=1360904400&partner=permalink&exprod=permalink">igru shvati ozbiljno</a> ;)<br /><br /><a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://photos-g.ak.fbcdn.net/photos-ak-snc1/v2758/101/25/630929378/n630929378_1540926_2454873.jpg"><img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 241px; height: 320px;" src="http://photos-g.ak.fbcdn.net/photos-ak-snc1/v2758/101/25/630929378/n630929378_1540926_2454873.jpg" alt="" border="0" /></a>Nemo se i danas igra koliko može :) Recimo <a style="font-weight: bold;" href="http://www.cumez.org/">Ćumezovci</a> su uvijek bili zaigrano društvo - bizarnije igre poput Psihijatra i Žlica su praktički korištene kao inicijacijski ritual. A uz djecu u vrtiću valjda se još jedino takva skupina pijanih budala igra Lanca probijanca (ili kako se god zove ta igra tamo odakle jeste ;) u parkiću kod Dione, ili "Živog biljara" na parkiralištu kod FER-a. A i drugih stvari. Sve kao odrasli ljudi, zapravo bolje nam je da još nismo prerasli igranje, Nemo se nada da nikad i neće. Trenutačno su više u điru društvene igre na ploči (boardgames) s obzirom da ih cimer ima cijelu zbirku. Nedavno je tako bilo moguće igrati <a style="font-weight: bold;" href="http://www.new.facebook.com/photo.php?pid=1540926&l=39d7fa704c&id=630929378">boardgamese sa znanstvenom tematikom</a> na Festivalu Znanosti i <a style="font-weight: bold;" href="http://www.new.facebook.com/album.php?aid=68278&id=630929378&l=ddffaa0bf9">Smotri sveučilišta</a>. Nemo je čak natjerao kolege na Metodici nastave informatike da igraju Roborally :D<br /><br />I sad tu se vidjelo da se dosta ljudi suzdržavalo od igranja. Nemi se nevjerojatno čini da moraš kumit i molit ljude da se igraju, ali eto moralo se i na Smotri (di se na kraju igrao skoro svatko tko je došao na štand PMF-a), a i na Festivalu Znanosti se baš nije igralo puno ljudi. Kolege dođu, vide igre i kao fora im to izgleda, ali ne bi se oni igrali. Možda ako ih nagovarate sat vremena ;)<br /><br />Nemi čini zgodnim malo se jače zadubiti u temu igranja, zato jer mu se čini da dosta ljudi stvarno igranje smatra aktivnosti koja je samo za djecu, a oni se bave ozbiljnim poslom. Ovaj post će iskoristiti za skupljanje kojekakvih linkova na interesantne resurse, a konačna verzija seminara stiže uskoro.<br /><br /><a href="http://www.ted.com/index.php/talks/stuart_brown_says_play_is_more_than_fun_it_s_vital.html">Stuart Brown: Play is more than fun</a><br /><a href="http://www.ted.com/index.php/talks/tim_brown_on_creativity_and_play.html">Tim Brown: On creativity and play</a><br /><a href="http://boora.ca/blog/?tag=game-based-learning">EDITing in the Dark</a> (dio sa game based learning)<br /><a href="http://playfullearning.pbworks.com/">The playfull learning wiki</a><br /><a href="http://www.strongmuseum.org/about_play/playing.html">Strong national museum of play</a><br /><a href="http://www.theoryoffun.com/theoryoffun.pdf">Theory of fun</a><br /><a href="http://nifplay.org/index.html">National institute of play</a><br /><a href="http://www.nytimes.com/2008/02/17/magazine/17play.html?pagewanted=1&ei=5124&en=370521e3a96cf510&ex=1360904400&partner=permalink&exprod=permalink">The New York Times: Taking play seriously</a><br /><a href="http://www2.artcenter.edu/designconference/">Serious Play Conference</a><br /><a href="http://www.gamesforchange.org/newindex">Games for change</a><br /><a href="http://www.playdecide.org/">Play Decide</a><br /><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Play_%28activity%29">Wikipedia - Play (activity)</a><br /><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Play_%28animal_behaviour%29">Wikipedia - Play (animal behaviour)</a><br />+ knjiga "Dijete i igra" od Mirjane Duran koju Nemo ima doma<br /><br />I kako vi stojite sa igranjem? U originalu je Nemo htio ovaj seminar izlagati pred kolegama, no čini se da na kraju za to neće biti vremena. S tim da je izlaganje u ovom slučaju trebalo biti igranje, nekako mi se čini da držati ljudima predavanje o igranju baš i nije to :)<br /><br />p.s. prošli semestar je Nemo za psihologiju radio seminar iz <a style="font-weight: bold;" href="http://docs.google.com/View?id=dd8596dm_39fnr8jhf8">Pamćenja</a>, tako da ako vas zanima slobodno pogledajte ;) Ta tema je prilično ofrlje prođena na predavanjima, žalosno zapravo s obzirom koliko je poznavanje toga kako pamćenje radi važno za učenje i poučavanje.nemohttp://www.blogger.com/profile/03551542405516294214noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3179748034937666356.post-48097429772388327922009-06-05T11:09:00.005+02:002009-06-05T12:16:24.474+02:00nemo uči kako se vrti na stolcuNemo je još prošli tjedan u ponedjeljak držao nastavu u 3. Splitskoj gimnaziji. Prvi put tamo nemo je učio <a style="font-weight: bold;" href="http://nemouci.blogspot.com/2009/05/nemo-uci-kako-slomiti-skolsku-plocu.html">kako slomiti školsku ploču</a>, a sada ga je zanimalo kako je to vrtiti se na stolici :) Fizičari bi to nazvali Prandtlovim stolcem, ali Nemi je bio dovoljan i jedan obični uredski stolac kojeg ima doma. Ispod možete vidjeti isječak iz ukupne eksperimentalne sesije koja je Nemi bila dovoljna za mjerenje onoga što ga zanima:<br /><br /><object height="344" width="425"><param name="movie" value="http://www.youtube.com/v/gw-Bmm1ZBhE&hl=en&fs=1&"><param name="allowFullScreen" value="true"><param name="allowscriptaccess" value="always"><embed src="http://www.youtube.com/v/gw-Bmm1ZBhE&hl=en&fs=1&" type="application/x-shockwave-flash" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true" height="344" width="425"></embed></object><br /><br />Wheeeeee :) Inače kapa sa križićem je tu zato da bi Nemo lakše pratio jednu točku koja se rotira, što pak hoće zato što želi mjeriti kako se mijenja kutna brzina kada se vrti sa raširenim i skupljenim rukama. Za posao analize videa Nemo koristi program Coach 5, koji je već malo postariji i nije besplatan pa Nemo misli da će uskoro probati raditi sa nečim drugim (npr. <a style="font-weight: bold;" href="http://www.cabrillo.edu/%7Edbrown/tracker/">Tracker</a>). Poanta svih tih programa za analizu videa je što im kažete koliko je određena skupina piksela ustvari dugačka (npr. kapa bez šilta ima 20 cm u promjeru) i onda oni mjereći poziciju piksela na ekranu ustvari mjere koliko se određena točka, ili više njih, pomakla u pojavi koju mjerimo.<br /><br /><a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjqUUkrDEvFlapr96EJYdSzT2Z2_tjUiBdXvFrXuAH-9WKWKsGYlA6Om2Ip3A3zqNYa6Ps6btSxJ1ogaHl35-XUvUfis6JRMrbjoEDorevIadY3Js2C7AfAX7kiQJY-n1UhXL9DrkADBJ0/s1600-h/coach_zamah.png"><img style="margin: 0px auto 10px; display: block; text-align: center; cursor: pointer; width: 320px; height: 181px;" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjqUUkrDEvFlapr96EJYdSzT2Z2_tjUiBdXvFrXuAH-9WKWKsGYlA6Om2Ip3A3zqNYa6Ps6btSxJ1ogaHl35-XUvUfis6JRMrbjoEDorevIadY3Js2C7AfAX7kiQJY-n1UhXL9DrkADBJ0/s320/coach_zamah.png" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5343771756978634434" border="0" /></a>U dotičnom programu na svakom frameu videa kliknete na točku koja vas interesira i onda se njezin položaj zajedno sa vremenom sprema u neku tablicu, može se napraviti i graf ... No s obzirom da je ovo mjerenje relativno komplicirano za analizirati u ovom programu Nemo je sve podatke prebacio u Excel (podatke možete vidjeti <a style="font-weight: bold;" href="http://spreadsheets.google.com/pub?key=ry9BuDAkfoTi2RgaOYnG6GQ&output=html">ovdje</a>). I dobio nešto ovakvo:<br /><br /><a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj2uG-6jHiukvMPJ_OJ3G-tBY-eQppxNcPNvUtc3HXsM-TGrbH1D3mxWak3_zKhl9ibRcLQXXpGN-7Ht20P7aLjrNUh7_U0Nnjpolqy3x5qwdYQhrHx4HlvSxY9bMwbc4y7GzZebQXKfxo/s1600-h/kutna_brzina.png"><img style="margin: 0px auto 10px; display: block; text-align: center; cursor: pointer; width: 320px; height: 192px;" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj2uG-6jHiukvMPJ_OJ3G-tBY-eQppxNcPNvUtc3HXsM-TGrbH1D3mxWak3_zKhl9ibRcLQXXpGN-7Ht20P7aLjrNUh7_U0Nnjpolqy3x5qwdYQhrHx4HlvSxY9bMwbc4y7GzZebQXKfxo/s320/kutna_brzina.png" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5343773595541791890" border="0" /></a>Na x-osi se nalazi vrijeme, a na y-osi je kutna brzina u tom trenutku. Vidi se da su rezultati porazbacani svuda zato jer Nemo očito ne klika dovoljno dobro, no ako napravite statističku analizu možete vidjeti da ova crvena linija koja predstavlja lokalne prosjeke (tzv. moving average) lijepo opisuje ono što se i trebalo vidjeti. Kada ima skupljene ruke Nemo se vrti sa otrpilike 3 rad/s, a kako širi ruke to pada na otprilike 2 rad/s. I u cijeloj priči vidi se i polagani utjecaj trenja (cijela stvar se polagano usporava).<br /><br />I čemu sve to? Pa Nemo je nastavljao od zadnjeg predavanja kad je obrađivao kutnu količinu gibanja - nakon toga dolazi proučavanje zakona očuvanja kutne količine gibanja. S obzirom da bi na satu teško stigao napraviti sve ovo Nemo je sve snimio doma i onda to koristio na satu. Sat sam počeo vrteći se na nekom skoro polomljenom stolcu koji sam našao u razredu, što je trebalo poslužiti kao uvod u raspravu. Pitanje je bilo što se dešava sa kutnom brzinom i kako bi to izmjerili? Kasnije se u raspravi pokušalo objasniti zašto. Idejni plan (sa komentarima o stvarnoj izvedbi) je išao otprilike ovako:<br /><br /><blockquote>1. Pokazni pokus: ako u školi imaju stolac koji se može okretati to koristiti za uvod, a ako ne pokaže se filmić (na kraju se koristilo oboje zato jer je stolac bio loš)<br /><span style="font-weight: bold;">Pitanje:</span> što se dešava sa kutnom brzinom i kako bi smo ju izmjerili?<br /><br />2. Učenici daju prijedloge mjerenja kutne brzine, a Nemo na kraju objasni kako se to može raditi i pomoću videa (prilično je nevjerojatno da će se itko od njih toga sjetiti). Imati raspravu oko toga kako uopće podatke u oblilu (x,y,t) pretočiti u kutnu brzinu. (to je išlo). Na kraju doći do grafa.<br /><br />3. <span style="font-weight: bold;">Pitanje:</span> Zašto se kutna brzina mijenja? -> ako zaključe da je to zbog mijenjanja momenta inercije treba vidjeti što povezuje moment inercije i kutnu brzinu.<br />Uspješno su zaključili da je to bilo zato jer se masa drugačije rasporedila, ali nisu se sjetili da se "raspored mase" ustvari zove moment inercije, a i kasnije se nisu mogli sjetiti da je veza između momenta inercije i kutne brzine ustvari zamah (<span style="font-style: italic;">L=Iω</span>). Nemo ponovio...<br /><br />4. <span style="font-weight: bold;">Pitanje:</span> Što uzrokuje promjenu zamaha? Ok s obzirom da je zamah već zaštekao nisu se baš sjetili ni što točno povezuje uzrokuje promjenu zamaha (2. Newtonov zakon za rotacijske sustave), što bi bio moment sile. Ah well, Nemo opet ponovio ...<br /><br />5. <span style="font-weight: bold;">Pitanje:</span> A kakav je moment u našem slučaju sa stolcem? -> poanta ovdje je da vide ako nema momenta sile onda nema ni promjene zamaha. I tu smo uspjeli oplesti neku raspravu i zaključiti da dok se Nemo vrti na stolcu na njega ne djeluje vanjski moment sile (primjer sfernog pilića: ustvari imamo trenje, ali kad fizičari ionako rade sa sfernim pilićima u vakuumu, kud nebi i sa stolcima bez trenja :)<br /><br /><a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiwaYJos5xt3S-QXqoSbZlMoEXTn6F1GLA02CvzZwkNFLeWQ0-YbEWcwgL6q0JWsbwMQj3vPzuK_JUaromcXy4ncWYb5gRDyj7k7eMzZ8mxehPDZ7zxBxCutg8P-Oz3Os4kw6JiyU251XU/s1600-h/pilic_geneza.png"><img style="cursor: pointer; width: 320px; height: 167px;" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiwaYJos5xt3S-QXqoSbZlMoEXTn6F1GLA02CvzZwkNFLeWQ0-YbEWcwgL6q0JWsbwMQj3vPzuK_JUaromcXy4ncWYb5gRDyj7k7eMzZ8mxehPDZ7zxBxCutg8P-Oz3Os4kw6JiyU251XU/s320/pilic_geneza.png" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5343782356726495602" border="0" /></a><br /><br />I nakon toga je također uspješno zaključeno da promjena zamaha također mora biti nula, no sam zamah može imati neku konstantu vrijednost. Voila, upravo se izrodio zakon očuvanja kutne količine gibanja oliti zamaha :)<br /><br />6. Vratiti se na primjer sa videa i pokazati da imamo dva slučaja (raširene ruke, skupljene ruke) kada smo mijenjali moment inercije, ali je zamah bio konstantan. Pokazati da iz toga slijedi da se kutna brzina morala promijeniti zbog očuvanja kutne količine gibanja :) Riješit koji zadatak ako se stigne ... (stiglo se je).<br /></blockquote>Sve u svemu dobro prošlo. Uglavnom Nemo je već prije zaključio da se kod planiranja nastave dobro voditi ratnom doktrinom "Nijedan bojni plan ne preživljava kontakt sa neprijateljem". Dobro je planirati, ali računajte da ćete obično završiti u drugačijoj situaciji :)nemohttp://www.blogger.com/profile/03551542405516294214noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3179748034937666356.post-8251251279231322772009-06-04T21:44:00.008+02:002009-06-04T22:54:49.494+02:00nemo uči o nastavnim pomagalima za fizikuNemo je jučer napisao seminar "Sredstva i pomagala u nastavi fizike" koji je bio jedna od obaveza za didaktiku, kolegij koji graniči sa beskorisnošću :) Dotični seminar koji možete vidjeti <a style="font-weight: bold;" href="http://docs.google.com/View?id=dd8596dm_211fjsskbm4">ovdje</a> služi kao neki opći pregled modernijih tehnologija koje bi se mogle koristiti u nastavi da ih škole uopće imaju, tako da i on pomalo graniči sa beskorisnošću ;) Istina Nemo je u dosadašnjem (veoma ograničenom) radu u školi imao prilike koristiti sve što si je zamislio, no nekako mu se ne čini da je to reprezentativno stanje za "prosječnu hrvatsku školu"(tm).<br /><br />No interesantno koliko vam rastu mogućnosti ako u razredu imate računalo i projektor. Nemu toliko ne interesiraju općeprisutne PowerPoint prezentacije (iako važno je napomenuti PowerPoint != prezentacija) koliko neki interaktivni mediji - ako se već ima neka naprednija tehnologija šteta ju je koristiti samo kao zamjenu za grafoskop. Recimo analiza videa je prilično zgodna - video kamera nije obavezna s obzirom da video možete snimati i sa većinom digitalnih fotoaparata i mobitela, za što Nemo misli da je stvarno sveprisutna tehnologija. Software za analizu postoji u više oblika, pa tako i besplatan, kao npr. <a style="font-weight: bold;" href="http://www.cabrillo.edu/%7Edbrown/tracker/">Tracker</a> (tek ga se isprobava). Eto Nemin fotić, postariji Canon A620 jako dobro radi - može snimati video od čak 60 fps, a i ima dovoljno manualne kontrole da napravite sve što vam može zatrebati kada fotkate neki eksperiment.<br /><br /><a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjB8O766PvA04IZ-tM05HGV7niaIHjmSfrNXEYBWig3A3-8LpXbo08bJMNdBP7l39YnqSspn9Q3Z0KIcWX6aMtg-wXnjr88f1iCFe3J5W8bQaGXo3GBPwVsGu__hxbv4IdIACqai8cQIds/s1600-h/img_2742.jpeg"><img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; cursor: pointer; width: 320px; height: 240px;" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjB8O766PvA04IZ-tM05HGV7niaIHjmSfrNXEYBWig3A3-8LpXbo08bJMNdBP7l39YnqSspn9Q3Z0KIcWX6aMtg-wXnjr88f1iCFe3J5W8bQaGXo3GBPwVsGu__hxbv4IdIACqai8cQIds/s320/img_2742.jpeg" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5343567378068946530" border="0" /></a><br /><br />Npr. duga ekspozicija stvarno dobro dođe kada snimate spektre na svojem "uradi sam" <a style="font-weight: bold;" href="http://sites.google.com/site/summersciencefactory/arhiva/2007/izrada-spektroskopa">spektroskopu</a>, neki od spektara se teško opažaju golim okom pa ih je lakše uočavati ako ih ufotkate i pogledate iz udobnosti svojega ekrana :)<br /><br />Za analizu videa Nemo ga je nedavno koristio na nastavi u 3. splitskoj gimnaziji za demonstraciju očuvanja kutne količine gibanja, no o tome više u nekom drugom postu koji stiže uskoro. Prije je nešto slično izvodio za <a style="font-weight: bold;" href="http://nemouci.blogspot.com/2009/04/nemo-uci-o-izradi-videa.html">modeliranje savijanja prostora</a> ;)<br /><br />Poanta je to da vam analiza videa može pomoći za mjerenje pojava za koje bi vam inače trebao specijalizirani mjerni uređaj, tako da se eksperimentiranje lakše izvodi na nastavi nego što je to prije bilo moguće.<br /><br />Druga interesantna tehnologija su interaktivne ploče - i to ne komercijalne koje dođu po nekoliko kilokuna. Opet u "uradi sam" verziji možete iskoristiti bežični upravljač Nintendo Wii igrače konzole (koja u Hrvatskoj dođe oko 400kn) i za njega izraditi jednostavnu infracrvenu olovku (stari marker, baterija, infracrvena LE dioda i malo žice), te ga upogoniti sa besplatnim programom <a style="font-weight: bold;" href="http://johnnylee.net/projects/wii/">odavle</a>. Dobijete nešto ovakvo:<br /><br /><object height="344" width="425"><param name="movie" value="http://www.youtube.com/v/5s5EvhHy7eQ&color1=0xb1b1b1&color2=0xcfcfcf&feature=player_embedded&fs=1"><param name="allowFullScreen" value="true"><embed src="http://www.youtube.com/v/5s5EvhHy7eQ&color1=0xb1b1b1&color2=0xcfcfcf&feature=player_embedded&fs=1" type="application/x-shockwave-flash" allowfullscreen="true" height="344" width="425"></embed></object><br /><br />Voila! Interaktivna ploča za malo kuna. Mislim nije da dobroj staroj školskoj ploči puno toga nedostaje, ali ponekad je za fiziku stvarno dobro vidjeti kako se ponaša to što ste nacrtali na ploči (hint: pogledajte <a style="font-weight: bold;" href="http://www.phunland.com/">Phun</a> ;) + priznajte da bi ste voljeli da možete lako šarati po svojim prezentacijama ako ih imate (zasad je najednostavnije šarati sastrane po ploči).<br /><br />Eto tako da Nemo samo želi da škola ima LCD projektor, ostalo će donjeti sam :Dnemohttp://www.blogger.com/profile/03551542405516294214noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3179748034937666356.post-53436462525118410232009-05-18T20:49:00.003+02:002009-05-18T21:28:21.500+02:00nemo uči kako slomiti školsku pločuI kako bi ste vi slomili školsku ploču? Nemo je danas od učenika 3.D. u Splitskoj 3. gimnaziji dobio svakojake odgovore. Inače Nemo je danas držao sat o kutnoj količini gibanja, što na prvi pogled nema puno veze sa lomljenjem školske ploče, ali izgled vara ;)<br /><br />Uglavnom čini se da bi motorna pila upalila, no Nemo nije imao motornu pilu, ali je zato ploču gađao kredom (mala masa, velika brzina) i naslanjao se na nju (vel'ka masa, mala brzina). Dakako ovo je služilo kao uvod o količini gibanja, pa kad se jednom sjete da je <span style="font-style: italic;">p = mv</span> lakše se dođe do toga da je <span style="font-style: italic;">L=Iω</span>. Uglavnom momci i djevojke sve znaju kad malo zapnu, čak su htjeli i surađivati (s obzirom da je to bio zadnji sat Nemo zadovoljan :)<br /><br />No sljedeći put će morati imati i nešto više od zanimljivog uvoda. Nažalost kasnije ih je Nemo zapilao sa izvodom kutne količine gibanja za proizvoljno kruto tijelo, što je bio overkill + dosadno. Nije bilo bolje ideje, a to je bilo u udžbeniku :( Srećom pa je sljedeći put slična stvar, ali sa nešto više interesantnih opcija - zakon očuvanja kutne količine gibanja ima primjene ko pljeve. A u osnovi taj je ionako za ocjenu :) Treba naći načina kako uvući mjerenja i pokuse u sat, kao što je to radio u osnovnoj školi za nastasvnu jedinicu sa produljenjem opruge. Jedino što je tada imao sav pribor u školi, sad će trebati improvizirati.<br /><br /><iframe src="http://docs.google.com/EmbedSlideshow?docid=dd8596dm_13g5k49nhq" frameborder="0" height="342" width="410"></iframe><br /><br />Inače prošli semestar je Nemo u osnovnoj školi radio elastičnu silu. Prezentaciju koja je korištena na satu možete vidjeti ovdje, a inače nastava se radila tako da bi se prvo postavilo neko okvirno pitanje na koje bi učenici davali odgovor, pa bi se to kasnije uobličilo nešto (tako je Nemo radio i danas u srednjoj). Također svi su imali pribor za mjerenje ovisnosti produljenja opruge o broju utega koji se ovjese o oprugu iz čega se pokušao modelirati Hookov zakon (nekako su ipak zaključili da je produljenje proporcionalno sa silom ;) Rezultate tog mjerenja možete vidjeti <a style="font-weight: bold;" href="http://spreadsheets.google.com/pub?key=pWHPVeRv6VSwPzVudC0a-VA">ovdje</a>, a ispod je priložen graf (bilo bi zakon kad bi Google docsi mogli raditi regresiju, no nekako već gledam kako bi se novo izišla <a style="font-weight: bold;" href="http://www.wolframalpha.com/">WolframAlpha</a> mogla koristiti za ovakve stvari!). Uglavnom tako nešto bi bilo fora napraviti i u srednjoj samo što sam definitivno ograničen priborom (imam svoj bicikl, te možda uspijemo napraviti mjerenje pomoću analize videa kao što sam to radio za savijanje gravitacije).<br /><br /><a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://spreadsheets.google.com/pub?key=pWHPVeRv6VSwPzVudC0a-VA&oid=2&output=image"><img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 410px; height: 342px;" src="http://spreadsheets.google.com/pub?key=pWHPVeRv6VSwPzVudC0a-VA&oid=2&output=image" alt="" border="0" /></a>nemohttp://www.blogger.com/profile/03551542405516294214noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3179748034937666356.post-52924189183398211722009-05-07T22:31:00.004+02:002009-05-07T23:48:06.832+02:00nemo uči o kritiziranju<div style="text-align: justify;">Jučer je bilo predzadnje izlaganje na kolegiju Metodologija istraživanja u prirodnim znanostima i to najduža "seansa" do sada. Članke je izlagalo troje ljudi, pa je sve to <span class="misspell" suggestions="potrajali,potrajao,dotrajalo,potrajala,potrajale">potrajalo</span> malo podulje i profesorica <span class="misspell" suggestions="">Fuchs</span> je obećala da nas vodi na pivo poslije svega :) A izlaganja jučer su bila svakojaka, imali smo jedno ponovljeno izlaganje članka o svjetlosnom zagađenju s obzirom da je kolegica koja je to radila 1. put naprosto uspjela izostaviti sve podatke iz dotičnog istraživanja, <span class="misspell" suggestions="Celja,Cilja,Crnja,Drlja,Mrlja">Crlja</span> je <span class="misspell" suggestions="održalo,održano,održa,odrvao,održah">održao</span> uvjerljivo najbolje izlaganje od svih nas (članak o modeliranju intenziteta padalina u tropima), a na kraju je kolega <span class="misspell" suggestions="Galo,Gazo,Gušo,Kašo,Pašo">Gašo</span> <span class="misspell" suggestions="uspeo,uspje,uspjeh,uspjet">uspjeo</span> održati jedno dosta nekoherentno izlaganje o članku koji <span class="misspell" suggestions="prezentirah,prezentiram,prezentirao,prezentiraš,prezentima">prezentira</span> korištenje <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Conway%27s_Game_of_Life"><b><span class="misspell" suggestions="">Convayeve</span> igre života</b></a> za modeliranje <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Turing_machine"><b><span class="misspell" suggestions="">Turingova</span> stroja</b></a>.<br /><br /> Izlaganje je samo zbog uvođenja u osnove dosta teško, pa je bilo potrebno objasniti što je to <span class="misspell" suggestions="">Turingov</span> stroj, što su automati i što je <span class="misspell" suggestions="">Convayeva</span> igra života. Tako da je kolega potrošio svih 45 minuta na ta objašnjavanja i na kraju uopće nije <span class="misspell" suggestions="uspi,uspeo,šupio">uspio</span> izložiti članak, a i sama objašnjenja su bila prilično opskurna. Tako da kad su na red došla pitanja <span class="misspell" suggestions="Nemao,Nemio,Nemoj,Nemoć,Demo">Nemo</span> mu je praktički "skočio za vrat" s bezobraznim pitanjima i dosta otvorenom kritikom samog izlaganja. Uglavnom cijela stvar se na kraju uredno završila i krenu svi na tu obećanu pivu.<br /><br /> Eh sad, kako je alkohol kvalitetan <span class="misspell" suggestions="">inhibitor</span> socijalnih barijera uz pivu se razvila dosta interesantna rasprava o kritiziranju. Kolegu je, dakako, dosta iznerviralo to što mu je <span class="misspell" suggestions="Nemao,Nemio,Nemoj,Nemoć,Demo">Nemo</span> tako <span class="misspell" suggestions="">iskritizirao</span> izlaganje, unatoč tome što je i on sam shvaćao da je izlaganje bilo prilično loše. Njegov stav je da je takvo ponašanje <span class="misspell" suggestions="neprimjerenoj,neprimjerenom,neprimjereni,neprimjerena,neprimjerene">neprimjereno</span> za jedan <span class="misspell" suggestions="kolegija,kolegije,kolegiji,kolegiju,kolegi">kolegij</span>, <span class="misspell" suggestions="taj,toj,t,dj,ej">tj</span>. da bi se u ovakvim situacijama trebali ponijeti "sa rukavicama na rukama" i zadržati samo na "kulturnim" pitanjima, a profesoru ostaviti isključivo pravo kritiziranja. <span class="misspell" suggestions="Neman,Nemia,Nemie,Nemio,Nemir">Nemin</span> stav je dakako drugačiji, općenito smatra da je u interesu osobe koja izlaže da dobije iskrenu kritiku i da bi u osnovi svatko trebao imati pravo da ju iznese bez <span class="misspell" suggestions="">inhibicija</span>. Primarni cilj ovog kolegija je bio usavršavanje naših vještina izlaganja, pa ne vidim kako bi se to vještine trebale usavršavati bez povratnih informacija. <span class="misspell" suggestions="Nemao,Nemio,Nemoj,Nemoć,Demo">Nemo</span> priznaje da je to mogao učiniti i <span class="misspell" suggestions="taktični je,taktični-je">taktičnije</span>, pogotovo s obzirom što je znao da će i profesorica na kraju dati kritiku (što je i učinila).<br /><br /> Dakle osnovna premisa je da bi se putem povratnih informacija trebalo moći ispraviti vlastite greške. Kolega <span class="misspell" suggestions="Mikro,Mirio,Mirno,Mirom,Miri">Miro</span> je izrazio mišljenje da bi ustvari to trebali raditi samo putem pitanja, a ne direktnom kritikom, s obzirom da ljudi u mnogim slučajevima teško prihvaćaju kritiku. Ovo je <span class="misspell" suggestions="smislena,smislene,smisleni,smislenu,smisle">smislen</span> komentar s obzirom da će kritika biti beskorisna ako ju osoba prihvati <span class="misspell" suggestions="defanzivnoj,defanzivnom,defanzivni,defanzivna,defanzivne">defanzivno</span> - onda neće služiti kao alat za promjenu već će prije ispasti kao učvršćivanje postojećeg mišljenja, što dakako nikome ne koristi. Dakle čak i ako je kritika dobronamjerno upućena čisto zbog ljudskog ponašanja ona može imati negativan efekt. S druge strane nismo uvijek u poziciji kad sve možemo obaviti bez kritike (ili ćete možda samo naići na nekog siledžiju kao <span class="misspell" suggestions="Nemao,Nemio,Nemoj,Nemoć,Demo">Nemo</span> :), onda je važno imati sposobnost prihvaćanja kritike bez ulaženja u <span class="misspell" suggestions="defanzivna">defanzivan</span> stav. Također i drugoj strani (kritičarskoj) je korisno razrađivanje vještine kritiziranja, s obzirom da je to jedan način iznošenja mišljenja.<br /><br /> <span class="misspell" suggestions="Nemia,Nemie,Nemio,Nemir,Nemiu">Nemi</span> se dakle općenito čini da svi najviše profitiraju kada se u ovakvim kontroliranim uvjetima otvoreno iznose mišljenja, s obzirom da proces razmišljanja na nastavi obično ostane u tuđim glavama. Neke stvari nikad nećete uočiti sami, a ukoliko se otvoreno <span class="misspell" suggestions="komunicirah,komuniciram,komunicirao,komuniciraš">komunicira</span> veća je vjerojatnost da će se i potencijalno teško razumljive stvari nekako razjasniti. Ako primate kritiku vjerojatnije je da ćete se na nju naviknuti i lakše ju primati u budućnosti, a svakako vam može pomoći da promijeniti pogreške koje radite. Iznošenjem kritike (a i pitanja) javno iznosite mišljenje koje je onda svima dostupno, dakle možete dobiti i povratnu informaciju o vašoj <span class="misspell" suggestions="kitici,krtici,kratici,kritiki,krivici">kritici</span> (ponekad može biti potpuno neutemeljena) čime profitiraju svi prisutni.<br /><br /> Žalosno je što se u našem obrazovnom sustavu ljudi naviknu na to da budu mimoze i <span class="misspell" suggestions="pasivi,pasivni,pa sivci,pa-sivci,pasiv ci">pasivci</span>. Vrlo su rijetki kolegiji (o osnovnoj i srednjoj školi da ne pričamo) na kojima se potiče pitanja, kritiziranje i općenito informiranje o kvaliteti izlaganja. <span class="misspell" suggestions="Kolegija,Kolegije,Kolegiji,Kolegiju,Kolegi">Kolegij</span> na kojem javno izlažete bi uvijek trebao imati komponentu povratne informacije i ljude bi se trebalo navikavati da <span class="misspell" suggestions="postavljanju,postavljahu,ostavljaju,dostavljaju,postavljalu">postavljaju</span> pitanja i iznose mišljenje. Ono čemu svi svjedočimo je nažalost da se ljudi boje postavljati pitanja, mišljenje izražavaju prilično rijetko, a čak i kad održite izlaganje nećete znati da li je to bilo u redu ili nije. Recimo na ovom kolegiju je bilo napomenuto da su pitanja poželjna, ali nažalost nije bilo regulirano kako to utječe na vašu ocjenu tako da je bilo dosta ljudi koji su uredno šutjeli. Inače <span class="misspell" suggestions="Nemia,Nemie,Nemio,Nemir,Nemiu">Nemi</span> je jedan njegov poznanik koji <span class="misspell" suggestions="studirah,studiram,studirao,studiraš,studija">studira</span> management <span class="misspell" suggestions="opisivalo,opisivač">opisivao</span> jedan <span class="misspell" suggestions="kolegija,kolegije,kolegiji,kolegiju,kolegi">kolegij</span> na kojem su pitanja i komentari bili obavezni, štoviše što pitanja/komentari neugodniji to bolje i sve to skupa vam utječe na ocjenu. Niste mogli dobiti prolaz ukoliko niste sudjelovali u komunikaciji. <span class="misspell" suggestions="Nemia,Nemie,Nemio,Nemir,Nemiu">Nemi</span> se nekako čini da bi to bilo dobra praksa i za ovaj <span class="misspell" suggestions="kolegija,kolegije,kolegiji,kolegiju,kolegi">kolegij</span> (a i za bilo koji drugi) s obzirom na poslovičnu zatvorenost naših studenata. Također bilo bi izvrsno da se unutar kolegija može izlagati 2 puta kako bi se nova saznanja mogla i primijeniti što prije - ovako su ljudi koji su izlagali prvi bili u <span id="bad_word" class="misspell" suggestions="lošije,lobijem,lošijim,lošijom,posijem">lošijem</span> položaju s obzirom da su kolege koje izlažu kasnije mogle učiti na tuđim greškama.<br /></div>nemohttp://www.blogger.com/profile/03551542405516294214noreply@blogger.com4tag:blogger.com,1999:blog-3179748034937666356.post-75951896167454128532009-04-29T22:52:00.004+02:002009-04-29T23:13:38.414+02:00nemo uči o izlaganju znanstvenih članakaProšli petak je Nemo za potrebe kolegija "Metodologija istraživanja u prirodnim znanostima" izlagao članak <span style="font-style: italic;">Surface Studies by Scanning Tunneling Microscopy - Binning, Rohrer, Gerber, Weibel</span> (1982). S obzirom da već radi na projektu izrade STM-a ovo se nekako poklopilo, inače radi se o članku u kojem je po prvi put predstavljen skenirajući tunelirajući mikroskop. Stvar ne bi bila toliko interesantna da to predavanje nije trebalo biti na engleskom, s obzirom da se cijeli kolegij drži na engleskom. Prošlo je podosta vremena od kada je Nemo imao priliku intenzivnije koristiti engleski, a izlaganje od 40 minuta se pokazalo još zahtjevnijim. Pa kako bi to onda trebalo izgledati izlaganje jednog znanstvenog članka? Slijede početne preporuke od profesorice:<br /><br /><blockquote>You are presenting a paper that is original because of something, but the topic is probably not something that the rest of us know a lot about. So first 5 to 10 minutes you give the background of that topic (why are we interested in that...), then in next 5 to 10 minutes you place the paper within research that has been done on the given topic (what have the others done and why is this new, different or better). In following 20 minutes you describe something from the paper that is the most important or the most interesting. You do not have time to go over the whole paper so it is very important that you plan well. The last 10 minutes should be conclusions where you need to say why was this paper important to research society, i.e. you combine what you have said in those 20 minutes with background and overview that you gave in the beginning. You may use the slides (not more than 20), but they can not be filled with paragraphs, sentences etc. You may use cheat-sheets and you can read from them openly. The most important thing is that your presentation makes sense to all of us, but that it also grasps the science from the paper. If you need to use the chalk and board excellent. In total your presentation should be between 30 to 40 minutes and we will have at least 10 minutes for questions.</blockquote><br />Dakle po takvim linijama Nemo je napravio pripremu za izlaganje koju možete vidjeti <a style="font-weight: bold;" href="http://docs.google.com/Doc?id=dd8596dm_208gs4v7sdv&hl=en">ovdje</a>. Još da je uspješno ponovio koji puta, a nije da nije bio svjestan da se ovaj put stvarno mora pripremiti. Rezultat je nažalost bio takav da je prvih 10 minuta zvučalo užasno, poslije toga se popravilo. Konačne opaske su bile:<br /><br />Uvod je bio prilično nerazumljiv i mlak (uvod bi trebao navuči ljude na temu), a nakon toga je postavljanje u kontekst bilo preširoko (tj. išlo se u previše detalja). Također izneseni grafovi su trebali biti bolje pojašnjeni, a od kolege sam dobio primjedbu da je izlaganje o tuneliranju bilo više na popularno-znanstvenoj razini što je bilo neadekvatno s obzirom na prirodu ovog izlaganja. Na kraju sam dobio i bolju preporuku za tok izlaganja:<br /><br /><blockquote>Uvod bi trebao biti nešto što svi znaju, ali stvarno svi, služi za "navlačenje" ljudi :) Nakon toga stavljanje u kontekst ostalih straživanja bi trebale biti informacije koje znaju svi u sobi, dakle polagano se sužuje raspon informacija. Nakon toga izlaganje rezultata treba biti sažeto i koncentrirano, te treba jasno iznijeti po čemu su te informacije nove i što se htjelo postići time. Nakon toga bi zaključak trebao poslužiti da se ta jedna koncizna ideja opet stavi u širi kontekst kako bi se vidjela relevantnost tog istraživanja.</blockquote><br />Eto možda nekom posluži, Nemo će valjda bolje sljedeći put, ovo je zasad preživio.nemohttp://www.blogger.com/profile/03551542405516294214noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3179748034937666356.post-1182675873553698232009-04-17T19:48:00.003+02:002009-04-17T23:29:22.463+02:00nemo uči o otvorenoj edukacijiProšlu srijedu 15.4. je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu održana Tribina o besplatnom školstvu. Pošto je <span class="misspell" suggestions="Nemao,Nemio,Nemoj,Nemoć,Demo">Nemo</span> udaljen par stotina kilometara nije mogao ići, iako bi, da je bio u Zagrebu. Ovo je tek posljednje događanje u nizu o temi besplatnog školstva u Hrvatskoj, sa tim da je naglasak na visokom obrazovanju koje pod prijetnjom komercijalizacije. Nešto više o tome možete pročitati u dva članka koja su jučer izašli u H-<span class="misspell" suggestions="Akteru,Šalteru,Alt eru,Alt-eru">Alteru</span>: <a href="http://h-alter.org/vijesti/ljudska-prava/pravo-a-ne-privilegija"><b>Pravo, a ne privilegija!</b></a> i <a href="http://h-alter.org/vijesti/uvodnik/hocemo-besplatno-visoko-obrazovanje"><b>Hoćemo besplatno visoko obrazovanje</b></a>. Dodatno štivo koje se općenito bavi pristupom i dostupnosti visokog obrazovanja je <span class="misspell" suggestions="Kolumba,kolumba,volumna">kolumna</span> <a href="http://www.iro.hr/hr/razvoj-visokog-obrazovanja/kolumna/"><b>Pravo na obrazovanje</b></a>, koju zajedno rade H-<span class="misspell" suggestions="Akter,Alte,Malter,Šalter">Alter</span> i Institut za Razvoj Obrazovanja i koja izlazi otprilike jednom mjesečno.<br /><br />Ono na što će se <span class="misspell" suggestions="Nemao,Nemio,Nemoj,Nemoć,Demo">Nemo</span> ovdje osvrnuti je problem realizacije tog plana (besplatno visoko obrazovanje za sve) i kakvu ulogu tu igra (ili bi trebala igrati) otvorena edukacija, što je tema koju <span class="misspell" suggestions="Nemao,Nemio,Nemoj,Nemoć,Demo">Nemo</span> redovito prati. Što je uopće otvorena edukacija pitate se vi? To je jedan relativno novi pokret u visokom obrazovanju koji teži otvaranju edukacije kako bi znanje bilo dostupno svima i to omogućuje kroz tri faktora:<b> korištenjem otvorene tehnologije</b>, <b>čineći obrazovne materijale slobodno dostupnima</b> i <b>korištenjem metoda poučavanja koje omogućavaju veću uključenost</b> svakoga tko to znanje želi. Ideje za otvorenost tehnologije i sadržaja se povlače iz zajednica koje promoviraju i stvaraju otvoreni <span class="misspell" suggestions="">software</span> (<span class="misspell" suggestions="nr,nar">npr</span>. <span class="misspell" suggestions="">Linux</span>), no ideja se dodatno prilagođava i širi na edukaciju kroz upotrebu raznih edukacijskih metoda koje omogućavaju bolje učenje i veću uključenost s obzirom da samo oslobađanje materijala ne <span class="misspell" suggestions="garantirah,garantiram,garantirao,garantiraš">garantira</span> stvarnu dostupnost (<span class="misspell" suggestions="nr,nar">npr</span>. što će vam knjiga ako ju ne razumijete?). Ideja se počela snažnije razvijati tek razvojem <span class="misspell" suggestions="Web,Beba,Jeba,Neba,Zeba">Weba</span> 2.0 i mnogo toga u otvorenoj edukaciji se <span class="misspell" suggestions="oslanjah,oslanjam,oslanjao,oslanjaš,oslabja">oslanja</span> na korištenje digitalne tehnologije, a naročito Interneta. Jedan od poznatijih projekata koji se temelji na ideji otvorene edukacije je MIT <a href="http://ocw.mit.edu/"><b><span class="misspell" suggestions="">OpenCourseWare</span></b></a> - na stranicama projekta možete pronaći ogromne količine materijala koji se koriste na studijima koje izvodi MIT. Još jedan projekt koji je također dobar primjer je <a href="http://cnx.org/"><b><span class="misspell" suggestions="">Connexions</span></b></a>, koji također nudi mnogo otvorenih sadržaja.<br /><br /><span style="font-size:100%;">Ako želite saznati malo više možete pogledati govor </span><span style="font-size:100%;"><a href="http://www.ted.com/index.php/talks/richard_baraniuk_on_open_source_learning.html"><b><span class="misspell" suggestions="">Richard</span> <span class="misspell" suggestions="">Baraniuk</span>: <span class="misspell" suggestions="">Goodbye</span>, <span class="misspell" suggestions="">textbooks</span>; <span class="misspell" suggestions="">hello</span>, <span class="misspell" suggestions="opne,poen,opet">open</span>-<span class="misspell" suggestions="">source</span> <span class="misspell" suggestions="">learning</span></b></a> u kojem <span class="misspell" suggestions="">Baraniuk </span></span><span style="font-size:100%;">objašnjava prednosti otvorenih sadržaja i pokazuje kako to funkcionira na primjeru </span><span style="font-size:100%;"><span class="misspell" suggestions=""></span><span class="misspell" suggestions="">Connexions</span> projekta.</span><span style="font-size:85%;"><span><span style="font-size:100%;"><br /><br /><object height="326" width="334"><param name="movie" value="http://video.ted.com/assets/player/swf/EmbedPlayer.swf"><param name="allowFullScreen" value="true"><param name="wmode" value="transparent"><param name="bgColor" value="#ffffff"> <param name="flashvars" value="vu=http://video.ted.com/talks/embed/RichardBaraniuk_2006-embed_high.flv&su=http://images.ted.com/images/ted/tedindex/embed-posters/RichardBaraniuk-2006.embed_thumbnail.jpg&vw=320&vh=240&ap=0&ti=25"><embed src="http://video.ted.com/assets/player/swf/EmbedPlayer.swf" pluginspace="http://www.macromedia.com/go/getflashplayer" type="application/x-shockwave-flash" wmode="transparent" bgcolor="#ffffff" allowfullscreen="true" flashvars="vu=http://video.ted.com/talks/embed/RichardBaraniuk_2006-embed_high.flv&su=http://images.ted.com/images/ted/tedindex/embed-posters/RichardBaraniuk-2006.embed_thumbnail.jpg&vw=320&vh=240&ap=0&ti=25" height="326" width="334"></embed></object><br /><br /></span></span></span><span style="font-size:100%;">Ako vas je ovo zainteresiralo možete progledati knjigu </span><span class="pagetitle" style="font-size:100%;"><a href="http://www.scribd.com/doc/5597799/Opening-Up-Education"><b><span class="misspell" suggestions="">Opening</span> <span class="misspell" suggestions="Upe,Upi,Ip,U,Kup">Up</span> <span class="misspell" suggestions="">Education</span></b></a>, koja je ustvari zbirka članaka o raznim aspektima otvorene edukacije. Na gornjem linku možete naći cijelu knjigu.</span><br /><br /><span class="pagetitle"><span class="misspell" suggestions="OKA,OKE,OKI,OKO,OKU">OK</span> i kakve sad to ima veze sa besplatnim školovanjem? <span class="misspell" suggestions="Nemao,Nemio,Nemoj,Nemoć,Demo">Nemo</span> misli da ideal (kvalitetnog) besplatnog školovanja za sve nije ostvariv bez da ozbiljno promijenimo princip rada sveučilišta i pri tome ne misli samo na to da se ne naplaćuju školarine. Zapravo u trenutačnim uvjetima ukidanje školarina mu se čini prilično bezizglednim s obzirom na to da je država odlučila "prilično" štedjeti na resoru znanosti i obrazovanja. Novci se očito ne žele <span class="misspell" suggestions="rea locirati,rea-locirati">realocirati</span>, no zamislimo hipotetsku situaciju da država stvarno odluči izdvojiti dovoljno novaca kako bi sveučilišta prestala naplaćivati školarine i povrh toga <span class="misspell" suggestions="čudesnog,čudesnoj,čudesnom,čudesni,udesno">čudesno</span> se isprave sve <span class="misspell" suggestions="solio,skočio,smočio,sočivo,sročio">socio</span>-ekonomske prepreke za pristup visokom obrazovanju.</span><br /><br /><span class="pagetitle">Unatoč tim nevjerojatnim događajima mi bi još uvijek zapeli sa sustavom obrazovanja koji je zatvoren na potpuno drugačije načine, a i nije realno održiv u slučaju da obrazovanje učinimo dostupnim za sve i uz to besplatnim. I trenutačno je sustav <span class="misspell" suggestions="">prenapregnut</span> - previše studenata, na premalo profesora, u premalo prostora, koji je uz to ograničen zastarjelim metodama poučavanja. <b>Radi se o sustavu koji ne podržava danji rast čak i kada bi ste omogućili većem broju ljudi da upisuje studije besplatno</b> - zapeli bi ste u zagušljivoj <span class="misspell" suggestions="">predavaoni</span> sa 200+ kolega kojima postariji profesor ex-katedra <span class="misspell" suggestions="prepričavah,prepričavam,prepričavao,prepričavaš,prepričala">prepričava</span> sadržaj slajdova kao da ih nisu u stanju pročitati sami. Budimo realni u Hrvatskoj nema toliko novaca za infrastrukturu niti <span class="misspell" suggestions="nastavno,nastavnoj,nastavnom,sastavnog,ništavnog">nastavnog</span> kadra da bi se izvela nastava u malim grupama čak i za trenutačni broj studenata. Prilično je očito da na današnjem sustavu sigurno ne možete ostvariti kvalitetno obrazovanje za sve, a nekvalitetno znanje za sve je nešto što bi nas kao društvo koštalo daleko više.</span><br /><br /><span class="pagetitle">Korištenjem naprednije tehnologije na principima otvorene edukacije moglo bi pružiti rješenje za nastalu situaciju. Mogućnost interakcije putem računala je velika čak i za velike skupine ljudi koji u okolnostima klasične nastave skoro pa uopće ne bi <span class="misspell" suggestions="">intereagirali</span> međusobno ili sa nastavnikom. Interakcija je ono čemu bi nastava danas trebala težiti, trenutačno smo još uvijek zapeli u modelu gdje nastavnici misle da je njihova osnovna funkcija prijenos znanja. <span class="misspell" suggestions="">Reality</span> <span class="misspell" suggestions="">check</span>! Do informacija mogu i na druge načine osim sjediti na određenom mjestu (učiona) u određeno vrijeme (školski sat) slušajući profesora koji time bespotrebno troši i svoje i vrijeme svojih studenata na nešto što nije nužno izvoditi tako. Dakle na nastavi rađe <span class="misspell" suggestions="komuniciramo,komunicirasmo">komunicirajmo</span> i razmišljajmo kad već ispred nas stoji stručnjak koji nam u tome može pomoći (<span class="misspell" suggestions="grof,proj">prof</span>.), a kojeg inače ne možete odnijeti doma. Čitati sa slajdova <span class="misspell" suggestions="Nemao,Nemio,Nemoj,Nemoć,Demo">Nemo</span> može i doma. No da bi <span class="misspell" suggestions="Nemao,Nemio,Nemoj,Nemoć,Demo">Nemo</span> i ostali mogli čitati slajdove i knjige i druga <span class="misspell" suggestions="čudesan,čudesna,udesa,čude sa,čude-sa">čudesa</span> doma one moraju biti otvoreno dostupne.</span><br /><br /><span class="pagetitle">Današnji uvjeti sa otvorenosti informacija u visokom školstvu u Hrvatskoj nisu ni u povojima - ne postoji organizirano otvaranje edukacije. Većina službenih izvora (<span class="misspell" suggestions="nr,nar">npr</span>. <a href="https://lms.carnet.hr/"><b>Nacionalni portal za udaljeno učenje</b></a>) je dobro zatvorena iza nekakvih zaporki koje ne može dobiti bilo tko. Postoje pojedinci koji drže svoje sadržaje otvorenima, ali morao bi postojati kolektivni i organizirani napor da se to proširi.</span><br /><br />Za kraj bi htio napomenuti da bi bilo dobro<span class="pagetitle"></span><span class="pagetitle"> razlikovati školovanje kao proces u kojem se obrazujemo i obrazovanja, tj. stjecanja nekog znanja i navika kao krajnjeg cilja. Trenutačne inicijative teže tome da se školovanje učini besplatnim i široko dostupnim, s obzirom da je to uobičajeni način obrazovanja u našem društvu. No moramo biti svjesni toga da dostupnim školovanjem ne garantiramo nužno i dostupno obrazovanje, štoviše inzistiranjem na besplatnom školovanju u ovakvom sustavu bi moglo dodatno onemogućiti stjecanje znanja, što je ustvari glavni cilj. <span style="font-weight: bold;">Besplatno školovanje je dobra stvar, ali ne na temeljima trenutačnog sustava, tako da mislim da bi se ozbiljno trebalo propitati što je pravi cilj i čemu bi trebali težiti.</span><br /></span>nemohttp://www.blogger.com/profile/03551542405516294214noreply@blogger.com4