nemo uči o elektornici STM-a

Nemo sa još dvoje kolegica (Ana i Lući) radi na izradi elektronike za Skenirajući tunelirajući mikroskop. Drugi kolege još rade na izradi mehaničkog postolja i računalne podrške koja će sve to upravljati. Inače dizajn smo posudili od skupine ljudi koji su to radili na Sveučilištu u Munsteru. Mehanički dio će biti isti, dok će elektronika i software biti ponešto drugačiji.

Naime mi nemamo mogućnost jednake kontrole preko računala - ova ekipa je imala A/D i D/A karticu u računalu za koju su sami radili program. Mi imamo drugačije čudo od kartice koje ima 24 digitalna izlaza i 16 analognih ulaza, koje se kontrolira iz LabView-a pa ćemo još morati dizajnirati sklop za D/A konverziju te napraviti "program" za mjerenje i kontrolu u LabView-u. S druge strane mi ćemo iskoristiti još neke uređaje koje imamo u labosu pa ne moramo radi pola elektronike koju oni imaju. Zaključili smo da su nam dovoljni podsklopovi za kontrolu glave STM-a u X, Y i Z smijeru, ostalo radimo pomoću generatora napona i lock-in pojačala.

Zadatak Nemine skupine je napraviti sve potrebne elektroničke komponente i u zadnjih par četvrtaka smo uspjeli posložiti testni postav sklopa za kontrolu i napraviti dizajn pločice. Ono što još slijedi je osmišljavanje skroz novog sklopa koji će se sastojati od 3 D/A konvertora koji služe za prilagodbu signala sa računala. Srećom pa ova kartica koju imamo ima analogne ulaze pa ne moramo raditi i nekoliko A/D konvertora za pretvorbu mjernog signala. Inače cijela stvar se giba dosta sporo zato jer kolegice nemaju baš puno iskustva sa elektronikom - posljedica toga što se na faksu to slabo prošlo unatoč tome što se to kao radi na kolegiju po imenu Elektronika. Nemo ima tu prednost da je to sve prošao još u srednjoj (TŠRB) pa može i pokazati kako se radi :) Inače Nemo je zadnji put radio na nekom sklopovlju prije 6 godina, slabo se ima prilike na faksu, srećom pa ga znanje još služi. Nemo si misli da bi mogao složiti neke tutorijale za igranje s elektronikom kad nađe vremena, čini se da ljudima ne bi škodilo.

Inače ni ostalima baš ne ide najbrže - grupa za mehaniku još nije ni počela, a dijelovi su već odavno stigli. Ajd softweraši ni ne mogu baš puno dok se naš posao ne završi. Tako da će STM najvjerojatnije biti gotov tek najesen, valjda ćemo malo gledat atome ;)

Inače sve što Nemo ufotka, a vezano je za izradu STM-a naći će se u ovom albumu (zasad samo elektornika ;)

nemo uči o izlaganju znanstvenih članaka

Prošli petak je Nemo za potrebe kolegija "Metodologija istraživanja u prirodnim znanostima" izlagao članak Surface Studies by Scanning Tunneling Microscopy - Binning, Rohrer, Gerber, Weibel (1982). S obzirom da već radi na projektu izrade STM-a ovo se nekako poklopilo, inače radi se o članku u kojem je po prvi put predstavljen skenirajući tunelirajući mikroskop. Stvar ne bi bila toliko interesantna da to predavanje nije trebalo biti na engleskom, s obzirom da se cijeli kolegij drži na engleskom. Prošlo je podosta vremena od kada je Nemo imao priliku intenzivnije koristiti engleski, a izlaganje od 40 minuta se pokazalo još zahtjevnijim. Pa kako bi to onda trebalo izgledati izlaganje jednog znanstvenog članka? Slijede početne preporuke od profesorice:

You are presenting a paper that is original because of something, but the topic is probably not something that the rest of us know a lot about. So first 5 to 10 minutes you give the background of that topic (why are we interested in that...), then in next 5 to 10 minutes you place the paper within research that has been done on the given topic (what have the others done and why is this new, different or better). In following 20 minutes you describe something from the paper that is the most important or the most interesting. You do not have time to go over the whole paper so it is very important that you plan well. The last 10 minutes should be conclusions where you need to say why was this paper important to research society, i.e. you combine what you have said in those 20 minutes with background and overview that you gave in the beginning. You may use the slides (not more than 20), but they can not be filled with paragraphs, sentences etc. You may use cheat-sheets and you can read from them openly. The most important thing is that your presentation makes sense to all of us, but that it also grasps the science from the paper. If you need to use the chalk and board excellent. In total your presentation should be between 30 to 40 minutes and we will have at least 10 minutes for questions.

Dakle po takvim linijama Nemo je napravio pripremu za izlaganje koju možete vidjeti ovdje. Još da je uspješno ponovio koji puta, a nije da nije bio svjestan da se ovaj put stvarno mora pripremiti. Rezultat je nažalost bio takav da je prvih 10 minuta zvučalo užasno, poslije toga se popravilo. Konačne opaske su bile:

Uvod je bio prilično nerazumljiv i mlak (uvod bi trebao navuči ljude na temu), a nakon toga je postavljanje u kontekst bilo preširoko (tj. išlo se u previše detalja). Također izneseni grafovi su trebali biti bolje pojašnjeni, a od kolege sam dobio primjedbu da je izlaganje o tuneliranju bilo više na popularno-znanstvenoj razini što je bilo neadekvatno s obzirom na prirodu ovog izlaganja. Na kraju sam dobio i bolju preporuku za tok izlaganja:

Uvod bi trebao biti nešto što svi znaju, ali stvarno svi, služi za "navlačenje" ljudi :) Nakon toga stavljanje u kontekst ostalih straživanja bi trebale biti informacije koje znaju svi u sobi, dakle polagano se sužuje raspon informacija. Nakon toga izlaganje rezultata treba biti sažeto i koncentrirano, te treba jasno iznijeti po čemu su te informacije nove i što se htjelo postići time. Nakon toga bi zaključak trebao poslužiti da se ta jedna koncizna ideja opet stavi u širi kontekst kako bi se vidjela relevantnost tog istraživanja.

Eto možda nekom posluži, Nemo će valjda bolje sljedeći put, ovo je zasad preživio.